Prvi podaci o broju osiguranika na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje pokazuje nove rekordne vrijednosti u posljednja tri desetljeća. U travnju je broj zaposlenih premašio 1,69 milijuna i u odnosu na prethodnu godinu povećan je za oko 52 tisuće, oko tri posto.

Tom su rastu pripomogla i nova zapošljavanja stranih radnika, iz tzv. trećih zemalja, za koje je i MUP objavio najnovije podatke koji pokazuju da je do kraja travnja u ovoj godini odobreno zapošljavanje gotovo 73 tisuće radnika.

U odnosu na broj izdanih dozvola u prva tri mjeseca, vidi se da je u travnju izdano novih i produženo gotovo 21 tisuću dozvola, a o snažnom trendu rasta zapošljavanja stranaca govori i činjenica da je u odnosu na isto razdoblje u 2023. broj izdanih dozvola povećan za trećinu.

Prednjače BiH i Nepal
Iako se početkom godine Nepal pokazao kao glavno tržište s kojeg hrvatskim poslodavcima stižu radnici, BiH se s podacima za travanj vratila na prvu poziciju. U travnju je za radnike iz te susjedne države izdano oko četiri tisuće dozvola pa je ukupna brojka za prva četiri mjeseca prešla 14 tisuća dozvola, a 13,7 tisuća za Nepalce.

Srbija s nešto manje od 10 tisuća dozvola treće je emitivno tržište za zaposlenike u hrvatskim tvrtkama, a slijede Indija (sedam tisuća), Filipini (pet tisuća), te Makedonija, Bangladeš, Kosovo, Uzbekistan i Egipat.

Nedostatak na domaćem tržištu rada “uvozom” najviše nastoje pokriti poduzetnici iz građevinskog sektora – MUP im je odobrio više od 25 tisuća dozvola. Kako se pokreće turistička sezona, intenzivira se i potražnja hotelijera i ugostitelja, kojima je odobreno zapošljavanje oko 23 tisuće djelatnika, bilo izdavanjem novih ili produljenjem radnih dozvola ili sezonskim zapošljavanjem.

Ne jenjava ni zapošljavanje stranih radnika i u ostalim segmentima gospodarstva koje također pogađa manjak domaćih kadrova – industriji (devet tisuća), prometu (pet tisuća) i trgovini (2,7 tisuća).

Statistički podaci MUP-a pokazuju i da priobalne županije nastavljaju s velikom potražnjom za radnicima iz trećih zemalja. Grad Zagreb i zagrebačku županiju, koje MUP statistički prati objedinjeno kao policijsku upravu, a koji zbog veličine i razvijenosti gospodarstva i najviše zapošljavaju, ukupno su ove godine dobili dozvole za 15 tisuća radnika.

Brojčano pet puta manja Istra u prva četiri mjeseca ima dozvole za zapošljavanje 11,5 tisuća stranaca. I druge “turističke” županije u vrhu su po angažiranju stranaca – Splitsko-dalmatinska (osam tisuća), Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska (oko šest tisuća), Zadarska (4,5 tisuće), a iz te je skupine najmanje za stranim radnicima posegnula Šibensko-kninska županija (dvije tisuće).

Osjetno više od 200 tisuća
Od kontinentalnih područja, brojčano se s dozvolama izdvaja Varaždinska (četiri tisuće dozvola), dok je najmanje radnih dozvola MUP izdao u dvije najslabije razvijene županije, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj, u svakoj manje od 400.

Suočavanje s problemom nedostatka radnika bolna je tema i u drugim europskim zemljama, pa čak i u susjednim zemljama iz kojih i mi u Hrvatskoj još uvijek posežemo i namirujemo potrebe. O hrvatskim razmjerima povećanja potreba svjedoče brojke iz zadnje godine prije ukidanja kvotnog sustava.

Tada je, naime, odobreno bilo da se na godišnjoj razini u 2021. može izdati nešto više od 78 tisuća dozvola, s tim da je na kraju godine broj izdanih dozvola bio manji, oko 54 tisuće. I te su brojke u odnosu na prethodne godine bile višestruko povećane, a nastavi li se trend rasta, ovu godinu završit će se i s osjetno više od 200 tisuća odobrenih dozvola strancima, koliko su predviđanja HUP-a.

Sadašnji broj osiguranika na HZMO-u time bi mogao prijeći 1,7 milijuna, razinu koju je Hrvatska imala u predtranzicijskom razdoblju i režimu socijalističkog upravljanja, ali i oko 800 tisuća stanovnika više.