Nakon što je 1. srpnja Hrvatska, ulaskom u EU, postala i punopravna članica Europske agencije za atomsku energiju (EUROATOM), i hrvatske tvrtke imaju mogućnost sudjelovati u izgradnji i opremanju 13 milijardi eura vrijednog Međunarodnog eksperimentalnog termonuklearnog reaktora (ITER).

Hrvatska je već prošle godine oformila svoj tim koji će sudjelovati u tom projektu kroz Hrvatskuistraživačku jedinicu (Croatian Reserch Unit – CRU) kojoj je na čelu fizičar, inače bivši političar, Tonči Tadić s Zavoda za ekperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, koji za Poslovni dnevnik govori o tom projektu. 

Zbog čeka je projekt ITER toliko važan Hrvatskoj, pogotovo u smislu da se radi o nuklearnoj energiji, a na čiju primjenu u Hrvatskoj se ne gleda s odobravanjem?
Radi se o značajnom znanstvenom projektu koji ima velikih implikacija i na industriju. U ITER je uloženo 13 milijardi eura, od toga 6,5 milijardi dolazi od Europske unije i namijenjeno je tvrtkama iz EU-a. Radi se o budućnosti energije koja neće imati rizike kakve ima današnja primjena "nuklearnih izvora". Radi se o tehnologiji fuzije, a što je proces na kojem funkcionira sunce. Tu nema lančanih reakcija koje bi dovele do havarija poput Černobila i Fukušime i radi se o vrlo sigurnom načinu dobivanja struje. Bazira se na tehnologiji korištenja vodikovog izotopa tricija i deuterija kao goriva, a činjenica je da će ga proizvoditi same elektrane. Isto tako, nema problema s odlaganje radioaktivnog otpada. Radi se o tehnologiji kojom se nastoji u reaktoru postići temperatura od 150 milijuna stupnjeva Celzijevih, a što je 10 puta više od temperature na suncu. Isto tako, bitno je držati tako vruću plazmu na okupu snažnim magnetskim poljem.

Ovo zvuči kao energetski "sveti gral". Koliko je izvjesno da će ta tehnologija postati operativna?
To funkcionira. Na negativan način su to još 1952. godine dokazali Amerikanci sa svojom termonuklearnom bombom (hidrogenskom). No, do sada nije bilo moguće iskoristiti fuziju u civilne svrhe. Na tome se radi već desetljećima, no prošla godina je bila prekretnica jer je EU donijela Fuzijsku strategiju u kojoj su precizno predviđeni koraci i sredstva za njihovo ostvarenje. Iako su se projektu priključile i druge velike zemlje, on je bazično europski zahvat. Eksperimentalni reaktor (ITER) se nalazi na ukupno 180 hektara zemljišta (60 nogometnih igrališta) u Cadaracheu, blizu Marseillesa na jugu Francuske. Njegova izgradnja započela još 2010., a dovršetak ITER-a predviđa se do 2022. uz postizanje samogoruće fuzijske plazme do 2027. godine, dok bi prva fuzijska elektrana Demo trebala biti dovršena do 2035. godine.

Koliko je ovaj projekt važan za Hrvatsku?
Radi se o "kolaču" od 13 milijardi eura, a od čega će minimalno 6,5 milijardi ići isključivo tvrtkama iz Europske unije a koje smo i mi punopravna članica. To je ogromni projekt u kojem će trebati jako puno građevinskih i metalurških radova, klimatizacijskih instalacija, kabliranja te visoke tehnologije. Zbog toga je u Barceloni osnovana projektna tvrtka Fusion for Energy (F4E). Za sada licencu za ITER ima tisuću tvrtki, nažalost još niti jedna iz Hrvatske. No, očekujem da će u narednom razdoblju doći do iskazivanja interesa, povezivanja u interesne grupacije i nastupa na EU natječajima za ITER. Preduvjeti postoje, osnovan je hrvatski CRU koji koordinira taj projekt. Okupljamo šest znanstvenih institucija sa 40-ak znanstvenika, a sjedište nam je na Institutu Ruđer Bošković, samnom kao koordinatorom. Za sada sam ja koordinator i za tvrtke, no očekujem da će, u dogovoru s HUP-om, to preuzeti netko iz gospodarskog sektora.

Građevinski pothvat stoljeća

Seminar za zainteresirane tvrtke

Na Institutu Ruđer Bošković će se 26. studenoga održati seminar na kojem će se hrvatsko gospodarstvo upoznati s velikom prilikom da se uključi u međunarodni fuzijski projekt ITER. Tonči Tadić navodi da im se javilo dosta domaćih tvrtki, njih 30-ak, no da mu svejedno nije jasno da nema većeg interesa za ovu priliku. "Radi se o 13 milijardi eura, pa čak i da dobimo jedan promil od toga kolača, ipak je riječ o 13 milijuna eura, a po 'članskom ključu' ćemo zasigurno dobiti i puno više. Činjenica je da čak ako ni jedna naša tvrtka ne dobije niti jedan posao na ovom natječaju, svejedno će biti licenciran od ITER-a, a što će im otvoriti veliko tržište kada ova tehnologija za 20-ak godina postane komercijalna", pojašnjava Tadić.