Ministarstvo gospodarstva mijenja kriterije i uvjete koje poduzetnici moraju zadovoljiti da bi mogli dobiti potpore za svoja ulaganja. Prema prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, koje je nadležno ministarstvo uputilo u javno savjetovanje, stiže šest novina.

Među izmjenama koje se predlažu možda su najvažnije one koje se tiču povećanja iznosa prilagođenih potpora za ulaganja viša od 50 milijuna eura te uvođenje nove potpore – one za aktivnosti od strateškog značaja za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo.

Takve aktivnosti, u koje se ubrajaju proizvodnja baterija, solarnih ploča, vjetroturbina, dizalica topline…, koje doprinose klimatski neutralnom gospodarstvu, bespovratna novčana potpora za otvaranje novih radnih mjesta bila bi veća 50 posto.

Snižavanje pragova
Ministarstvo predlaže i povećanje pragova za prijavu na regionalne potpore i potpore za usavršavanje i prekvalifikaciju (sa 100 na 110 milijuna eura za regionalne te s dva na tri milijuna za potpore za usavršavanje).

Zbog smanjivanja stope nezaposlenosti predlaže se snižavanje pragova registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratne potpore za otvaranje novih radnih mjesta te za korištenje potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja. Izmjenama se definira i izračun porezne osnovice za primjenu umanjenja stope poreza na dobit pri izračunu porezne potpore za ulaganje.

U provođenje izmijenjenog zakona o poticanju ulaganja Ministarstvo gospodarstva samo u ovoj godini planira uložiti 4,2 milijuna eura. Prijedloge na ovaj dokument građani i interesne skupine moći će davati tek dva tjedna, odnosno do 4. srpnja.

Usklađivanje s EU
Trenutno na ovaj važan propis, na temelju kojega su u posljednjih 11 godina (od 2012. do kraja 2023.) realizirane investicije u iznosu od oko 10,6 milijardi eura (neke će doduše tek biti ostvarene), nema komentara. Usto, ministarstvo je odobrilo te obrađuje 1631 projekt zahvaljujući kojima bi trebalo biti otvoreno gotovo 43 tisuće novih radnih mjesta.

Prijedlogom upućenim u javno savjetovanje predlaže se da se izmjene zakona donesu po hitnom postupku. Kao argument hitnosti navodi se obveza usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije.