Drugim riječima, piše Slobodna Dalmacija, poreznici će moći "posjetiti" poduzetnika, obrtnika ili građanina koji naizgled uredno izvršava svoje obveze, ali za kojeg novi porezni softver "izbaci" upozorenje da bi mogao biti u utaji ili nekoj drugoj vrsti porezne prijevare.
Ime tog softvera je "Sustav za analizu rizika neizvršavanja poreznih obveza" i u najbitnijem je preslika poslovnog rješenja CRMS koji je u dijelu članica Europske unije već postigao velike uspjehe u sprječavanju nastanka poreznog duga i prijevara.
U Uniji je na vrijeme prepoznato da kada porezni dug nastane i nagomila se država ima velike troškove u njegovoj naplati, ako naplate i bude zbog moguće porezne zastare. Stoga se mora djelovati preventivno kroz CRMS, koji je, u stvari, golema baza podataka o financijama poduzetnika i građana s pripadajućom obradom i nalazima gdje bi se mogle kriti moguće utaje i prikriveni dugovi prema državi.
U Belgiji, primjerice, primjenom jedne od varijanti sustava za rano otkrivanje poreznih dužnika godišnji je gubitak poreznih prihoda od milijardu eura zabilježen tijekom 2002. godine smanjen 2012. na gotovo zanemarivih dvadesetak milijuna eura.
Takav pristup neophodan je Hrvatskoj u kojoj se porezni dug godinama gomila i mukotrpno naplaćuje, a "alarm" se obično upali kada je već kasno. Naime, u nas je porezni dug krajem 2016. iznosio 24 milijarde i 300 milijuna kuna, od čega su neplaćeni porezi 14 milijardi i 800 milijuna kuna, a ostalo su doprinosi na mirovinsko i zdravstveno. Prilikom prve objave "liste srama" poreznih dužnika tijekom 2012. godine, porezni dug iznosio je 30 milijardi kuna, što upućuje na zaključak da naplata, možda i polovice postojećeg duga, uopće nije izgledna.
Porezna uprava trenutno priprema javni natječaj za izbor tvrtke koje će održavati njezin CRMS. Ugovor s informatičkom tvrtkom koja bi održavala sustav važio bi četiri godine, a država je za taj posao osigurala 26 milijuna kuna. Tome treba dodati troškove nabavke samog softvera, koji su, prema nalazu Državne revizije, u 2016. iznosili 15 milijuna kuna.
Država je za uvođenje ovog poreznog rješenja dobila zajam kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj, koji zbog kašnjenja u provedbi i trošenju zajma nije u potpunosti iskorišten.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Samo udri , nek znaju za što su glasali.
Treba njima mnogo jednostavniji softver, onaj koji će detektirati poreznike koji neće da naplaćuju porez od političara-utajivača, i još ih štite. Što je s naplatom poreza i kažnjavanjem Mesića, o čijim crnim fondovima zna cijela država? Šegonovi prekršaji? Jakovčićeva milijunska imovina nepoznatog porijekla? Čini se da će ovo ministarstvo tretirati cijelu javnost kao potpune budale sve dok se ne pojavi neka vrlo, vrlo energična politička opcija, koja će kazneno početi goniti ponajprije same poreznike što svojim nečinjenjem ruše ustav i pravni poredak. U krajnjoj liniji, koliko je poreznika pod kaznenom istragom zbog dopuštanja Todorićevog divljanja?
Povlaštenim kreditima, ogromnim poticajima, koncesijama nad zemljom i izvorima vode za male iznose, toleriranjem neplaćanja poreza, kršenje radničkih prava, korištenjem bonova i brojnim drugim pogodovanjima vlasti su dozvolile da Todorić od Agrokora napravi ono što je danas.
Sada se namjerava uvesti sustav naplate poreza od građana, a s kojim se ima namjeru zadržati status quo cijedeći poslijednju kunu od porezno preopeterecenih građana. Zjap od 50 milijardi kuna kojega je ucinio agrokor treba popuniti.
Aha, sada ce maltretirati gradjane da bi uhljebi i Bora zvani Viski te Ivica iz Londona mogli uzivati u stecenoj imovini.
Uključite se u raspravu