U Hrvatskoj se još nisu stigli nauživati veličine Pelješkog mosta, a u pripremi je još veći i skuplji projekt – obnova željezničke pruge i izgradnja dodatnog kolosijeka od Zagreba do Rijeke, donosi danas na naslovnici ljubljanski dnevni list Delo navodeći kako će do 2035. godine Hrvati u infrastrukturu željeznice ukupno uložiti 2,8 milijarde eura.

U tekstu pod naslovom “S novom željeznicom konkurirat će Kopru” opisujući do u detalje svaku fazu projekta koja “na izuzetno zahtjevnom terenu dugom 120 kilometara do mora” uključuje izgradnju 21 mosta i 19 tunela od kojih će se najduži kroz brdo Kapela protezati na 14,5 kilometara, navodi se i kako HŽ Infrastruktura očekuje da će se za projekt povući 85% nepovratnih sredstava iz EU fondova dok, primjerice, Slovenija za svoje projekte takvog tipa povlači oko pedeset posto nepovratnih sredstava. Problem je i što se poprilično kasni s obnovom brojnih željezničkih dionica kojima je ona nužna, dijelom i zbog izradi projektne dokumentacije i prostornih nacrta, no i HŽ Infrastruktura suočavala se s problemima ponavljanja natječaja na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac.

Za Delo su iz HŽ Infrastrukture potvrdili kako se ove jeseni kreće u realizaciju projekta koji predviđa temeljitu rekonstrukciju postojeće pruge te postavljanje i drugog kolosijeka od Hrvatskog Leskovca do riječkog pristaništa, a za što će se povući EU sredstva iz operativnog programa kohezije i konkurentnosti. Iz HŽ Infrastrukture slovenskom su mediju potvrdili i kako su u pripremi idejna rješenja i stručni temelji za dionice Karlovac – Oštarija i Oštarija – Škrljevo.

Na novinarski upit kako to da Hrvatskoj polazi za rukom povući tako velika sredstva za infrastrukturu, znatno veća nego Sloveniji, šef sektora za investicije u željeznicu pri Direkciji RS infrastruktura Dejan Jurkovič odgovorio je kako je očito u pitanju državna strategija i da se Hrvatska očito odlučila dati prednost strateškoj prometnoj infrastrukturi. Slovenija je, navodi se, ukupno u dvije godine uložila u prometnu infrastrukturu 683 milijuna eura, za što je dobila 334 milijuna nepovratnih europskih sredstava, dok je za važnu dionicu od Divače do Kopra dobila tek četvrtinu od traženih milijardu eura te se računa na dodatnu pomoć.

Mada i Slovenija do 2035. ima u planu značajnu nadogradnju željezničke mreže, ali i poboljšanje postojeće u svrhu ubrzanja putničkog prometa, ističe se kako će hrvatski projekt značajno podići vrijednost riječke luke koja će se modernom prugom tako prikačiti na razgranatu mrežu europske željezničke infrastrukture.