Hrvatski elektroenergetski sustav je stabilan i pouzdan te omogućuje sigurnu opskrbu kupaca električnom energijom.

U sustavu je raspoloživo dovoljno elektrana za podmirivanje potrošnje električne energije, a odlična povezanost sa susjednim sustavima omogućuje uvoz, izvoz i tranzit električne energije", kaže Miroslav Mesić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS).

Koliki je udio domaće proizvodnje, a koliki uvoza električne energije?
U današnje vrijeme udjel domaće proizvodnje prvenstveno ovisi o stanju na tržištu električne energije. Kada je cijena na tržištu povoljnija od cijene domaće proizvodnje električna energija se nabavlja uvozom, u suprotnom se za podmirivanje potrošnje koriste domaće elektrane. Tako je primjerice zadnjih mjeseci, zbog povoljnih kretanja na tržištu, uvoz električne energiju u Hrvatsku dostizao i rekordne iznose od 40 do 60 posto. 

Možete li procijeniti dotrajalost sustava te gdje će biti najpotrebnije nove investicije?
Općenito, može se reći da je hrvatski elektroenergetski sustav u pogledu prosječne starosti objekata sličan susjednim sustavima. 
Kada govorimo o prijenosnoj mreži, za koju je nadležan HOPS, prosječna starost dalekovoda  je oko 25 godina što je nešto više od polovine njihovog životnog vijeka. Naravno da pritom postoji raspon najstarijih objekata starosti od 50 godina do najmlađih objekata koji su pušteni u pogon ove godine. Nove investicije u prijenosnu mrežu prate porast potrošnje električne energije, otklanjaju zagušenja u mreži  i omogućuju obnovu, odnosno zamjenu postojećih najstarijih dalekovoda i trafostanica.

Koliko zahvata ste izvršili ove godine kako bi omogućili bolje iskorištavanje postojećih ili izgradnju novih objekata?
Investicije u prijenosnu mrežu odvijaju se prema desetogodišnjim, trogodišnjim i godišnjim planovima razvoja. Ove godine plan investicija u prijenosnu mrežu iznosi 433 milijuna kuna. Investicije  obuhvaćaju izgradnju nekoliko novih objekata, revitalizaciju  te rekonstrukcije i zamjene opreme u više desetaka postojećih objekata. Procjenjujemo da će se do kraja godine realizirati oko 90 posto plana investicija. 

Koje veće investicije planirate u budućnosti o kojim faktorima će najviše ovisiti?
Ukupne vlastite investicije u prijenosnu mrežu u razdoblju 2015.-2024. godine procijenjene su na oko 5 milijardi kuna. Realizacija investicija u najvećoj mjeri ovisi o pravodobnom ispunjavanju potrebnih preduvjeta – dozvole, imovinsko-pravni odnosi, scenariji povećanja potrošnje, osiguranju potrebnih izvora financiranja i sl.. Najveća prepreka realizaciji investicija mogu biti neriješeni imovinsko-pravni odnosi, posebice u slučaju obnove postojećih i izgradnje novih dalekovoda. Stoga je HOPS pokrenuo inicijativu za rješavanje ovog pitanja putem odgovarajućih  promjena zakonske regulative za postojeće infrastrukturne objekte. 

Kako teče integracija obnovljivih izvora energije u prijenosni sustav?
Integracija obnovljivih izvora električne energije u prijenosni sustav prema postojećem zakonskom okviru došla je do krajnjih tehničkih i financijskih mogućnosti. Danas su u elektroenergetski sustav integrirane vjetroelektrane ukupne instalirane snage oko 340 megavata i uskoro će biti dosegnut iznos od nazivnih 400 megavata, koji je utvrđen kao maksimalna  dopuštena instalirana snaga vjetroelektrana pri kojoj HOPS može garantirati sigurnost pogona. S obzirom na udjel vjetroelektrana u strukturi proizvodnje električne energije hrvatski elektroenergetski sustav je svakako najbolji u široj regiji. Primjerice zadnjih mjesec dana udjel vjetroelektrana u podmirivanju potrošnje električne energije varira između od nula do 10 posto što je izuzetno zahtjevno u planiranju i vođenju pogona sustava. Na troškovnoj razini od studenog 2013., kada je Uredbom Vlade RH ukinut prihod od vjetroelektrana u svrhu uravnoteženja, HOPS snosi troškove uravnoteženja koje uzrokuju vjetroelektrane (oko 40 milijuna kuna godišnje) a po toj osnovi ne ostvaruje prihod. Posljedica je manja dobit i manje izvora sredstava za investicije u prijenosnu mrežu što je neodrživo i može imati dugoročne posljedice. Sada su aktualne promjene zakonske regulative na području obnovljivih izvora energije koje će, nadamo se, omogućiti dalju integraciju obnovljivih izvora u prijenosni sustav na način da će adekvatno biti regulirani i tehnički i financijski aspekti njihove integracije.

Posljednjih godina gubici električne energije u prijenosnoj mreži polako opadaju. Što je najviše doprinijelo tomu i da li se taj trend nastavio i ove godine?
Gubici u prijenosnoj mreži su proteklih godina na razini oko 2 posto ukupno prenesene energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatske što je s obzirom na obuhvat i strukturu prijenosne mreže usporedivo sa sličnim srednjoeuropskim prijenosnim mrežama. Tako su primjerice gubici u 2012. i 2013. godini bili približno 2 posto, a 2014. godine su iznosili 1,9 posto. U 2015. godinu očekuju su gubici u prijenosnoj mreži od 2,1 posto što je posljedica planiranog  povećanja potrošnje i tranzita. Ipak izgradnjom novih vodova, primjenom novih tehnologija vodiča, i visokonaponske opreme gubici u prijenosnoj mreži mogu se smanjiti, ali ipak ne u znatnoj mjeri.