Plenković je na 13. konvenciji Hrvatskih izvoznika čestitao svim dobitnicima nagrade "Zlatni ključ", ocijenivši da je to njihov veliki uspjeh i dio doprinosa ukupnim izvoznim rezultatima Hrvatske u 2017,, koji su porasli za 14 posto u odnosu na 2016. , iznad 14 milijardi kuna.

"To su vrlo ohrabrujući i sjajni rezultati i uvjeren sam da ćete na tom tragu nastaviti raditi i vašu proizvodnju, i vaše poslovne planove, i vašu spretnost i znanje da budete prisutni na tržištima svijeta", kazao je Plenković.

 Kazavši da za razliku od razdoblja prije 2008. , kada je glavni pokretač rasta bila prekomjerna domaća potražnja, hrvatsko gospodarstvo sada raste na zdravim temeljima. "Porast izvoza jedna je od najvažnijih komponenta tog rasta, a znamo da izvozno orijentirana društva stvaraju dodanu vrijednost, nova radna mjesta i konkurentne proizvode", rekao je.

Kako bi dodatno poboljšala uvjete poslovanja poduzetnika, politika Vlade bit će usmjerena na tri prioritetna područja – povoljnije, sigurnije i predvidljivije poslovno okruženje; tehnološku i inovacijsku sposobnost poduzeća radi podizanja kvalitete izvoza; i  učinkovitu i javnu upravu i pravosuđe kroz učinkovitiju i digitaliziranu funkciju.

Osvrnuvši se u svom govoru na poreznu reformu, Plenković je izjavio da se na njoj radi, da će biti spremna tijekom jeseni, a stupit će na snagu iduće godine.

Najavio je da će, sukladno najavljenome u izbornom programu, smanjiti opću stopu PDV najmanje za 1-postotni bod. "No, to neće biti jedina mjera, bit će to dio mjera koje neće dovesti u ugrozu prihodnu stranu proračuna. Naprotiv, smatramo da ćemo kombinacijom mjera omogućiti i kvalitetnije prihode i na taj način smanjiti i fiskalni pritisak i na porezne obveznike i na poduzeća, svim mjerama učiniti hrvatske izvoznike konkurentnima. Stoga ćemo u narednom razdoblju gledati što sve možemo učiniti kada je riječ o opterećenju na plaće", istaknuo je Plenković.

Dodao je da pri tome ne misli samo na porez na dohodak, podsjetivši da je to sada prihod lokalne i područne samouprave, koja je s time izrazito zadovoljna. "Zato ćemo gledati koje sve druge aspekte možemo učiniti realnim za promjenu i rasterećenje poslodavaca, i veće neto prihode za naše građane i zaposlenike", naveo je.

Osvrnuvši se na zakon o izvanrednoj upravi u Agrokoru, Plenković je kazao da je puno kompanija u 15 mjeseci trajanja tog zakona dobilo na vremenu da se konsolidira do postizanja nagodbe. "I kada gledam s aspekta državnih interesa, onda je temeljni cilj ostvaren – hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav nije doživjelo katastrofu", ocijenio je.

Kazavši da se od pojedinih aktera stječe dojam kao da se ništa loše nije niti trebalo dogoditi, ustvrdio je da to nije tako.

"Tu tezu promiču oni koji očito ne žele prihvatiti da je Hrvatska ovakva kakva je na kraju svoje gospodarske tranzicije, i ne uvijek najboljih načina poslovanja, koji su bili redovita praksa proteklih 27-28 godina, uspjela kao sustav u kratkom roku spriječiti ogromni problem, ostati na nogama, omogućiti da hrvatske kompanije imaju svoju ekonomsku budućnost i u partnerstvu s najvećom kompanijom. E, onda je to signal povjerenja i drugim zemljama i potencijalnim ulagačima u Hrvatsku", ocijenio je.

Govoreći o pozitivnim učincima članstva u EU, kazao je da smo sada otprilike u vremenu kad možemo sami sebi izmjeriti prolazno vrijeme. Naime, za otprilike dva tjedna Hrvatska će imati pet godina članstva u EU.

Radi usporedbe, naveo je da je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2013. bila 9 milijardi eura, a sada 50 posto više, dakle 14 milijardi eura, zahvaljujući ukidanju barijera.

"Članstvo u Uniji nam omoguće i bolje korištenje europskih fondova u smislu ukupnih iznosa u odnosu na ono što smo imali u vremenu predpristupanja. Činjenica je da smo Vlada koja je izrazito ubrzala ugovaranje sredstava, sa zatečenih 9 posto u 2016., sad smo na 43 posto ugovorenog, ići ćemo na 60 posto u ovoj godini. I to mi daje za pravo vjerovati da ćemo u okviru roka M+3 (2020.+ 3 godine)  iskoristi cijelu omotnicu od 10,3 milijarde eura koje je Hrvatska imala", naveo je Plenković. 

Kako je dodao, zadaća je ministarstava financijska, vanjskih i europskih poslova i regionalnog razvoja i EU fondova da sada angažirano pregovaraju o novom višegodišnjem financijskom okviru, koji će utvrdili prioritete i razvojne mogućnosti za Hrvatsku u razdoblju skoro do kraja idućega desetljeća.

Kazao je i da će učiniti sve da se u mandatu ove Vlade napravi iskorak oko postizanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, jer njegovo nepostojanje predstavlja poduzetnicima jer je to jedno veliko opterećenje. 

"U 2018. članica smo EU, članica smo NATO-a, jasan smjer za Schengen, jasan smjer za eurozonu. Činjenica da postoje brojni pozitivni pokazatelji, a postoje brojni problemi, ali sa svakim od tih problema u društvu mi se svakodnevno suočavamo, ne uzimamo ih a-la-carte, ne uzimamo one kojima bismo se htjeli baviti, nego baš svakoga dana njih stavljamo na stol", rekao je, dodavši da je jučer Vlada tako uputila u sabor zakon o dječjem doplatku, kojim će s novih 150 milijuna kuna u idućih 6 mjeseci biti obuhvaćeno 154.000 djece od 1. srpnja, kao i o zakon o stambenom sufinanciranju kredita mladim obiteljima.

 Najavio je da će nakon javnog savjetovanja tri zakona, od čega dva iz domene Ministarstva financija, a jedan iz Ministarstva pravosuđa, biti idućega tjedna na Vladi, sa svrhom da se što prije krene olakšavati situacija za brojne blokirane sugrađane koji se nalaze u više nego nezavidnom položaju. 

"U konačnici, 5 godina članstva u EU nam je tu za otprilike dva tjedna. Nekoliko je pokazatelja koji mi se čine referentni i relevantni – porez i i kamate se smanjuju, javni dug pada, deficit je postao suficit, BDP raste, zaposlenost raste, plaće rastu, ulaganja rastu, kreditni rejting raste, izvoz rase. Raste i uvoz, ali to su normalne činjenice otvorenog tržišta. Da bismo bili konkurentni, bolji, brži, jači od drugih, to ne može samo država, tu treba iskra svih vas koji se bavite poduzetništvo na odvažan i hrabar način", istaknuo je Plenković, dodavši da samo u toj sinergiji kvalitetnog okvira koji radi država i želje poduzetnika za napretkom može se ostvariti još bolji rezultati koji će pridonijeti kvalitetnijem životu i boljem standardu građana.

"Bez hrabrosti, spretnosti i uspješnosti hrvatskih poduzetnika nema ni uspješnih makrotrendova", poručio je Plenković.