U Hrvatskoj se u poduzetništvo ulazi ponajviše iz nužde, manje zbog želje ili dobre ideje, a oni koji se odluče baviti biznisom neće se samo boriti s birokracijom i barijerama već i društvenom percepcijom.

Stvari se mijenjaju na bolje, no vrlo sporo unatoč tri desetljeća tranzicije, pa je domaća realnost da okolina uglavnom više ograničava nego što motivira.

Dinamičnost tržišta
Najnovije Global Entrepreneurship Monitor (GEM) istraživanje za 2021. pod nazivom “Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom”, pod vodstvom profesorice Slavice Singer predstavljeno u utorak u Zagrebu, detaljno secira problematiku bavljenja biznisom.

Uzlet poduzetništva ograničavaju vladine politike prema regulatornom okviru, barijere za ulazak na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, kao i neadekvatni doprinos osnovnog i srednjeg obrazovanja kompetencijama.

Navedeno nije novina, štoviše, ponavlja se iz godine u godinu u lepezi ostalih istraživanja konkurentnosti, poput Doing Business izvješća Svjetske banke ili IMD-ovog godišnjaka o konkurentnosti. Pozitivni doprinos daju tek raspoloživa i kvalitetna fizička infrastruktura (telekomunikacije i promet) te dinamičnost tržišta.

“Ohrabruje da je u zadnjih 20 godina ukupna rana poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj uhvatila priključak s dinamikom pokazatelja aktivnosti u Europskoj uniji”, rekla je članica istraživačkog tima Sanja Pfeifer s osječkog sveučilišta J. J. Strossmayer dodajući da su, istovremeno, promjene u percepciji poduzetničke okoline – neznatne.

Poduzetništvo u Hrvatskoj obilježava još uvijek činjenica da ljudi više pokreću svoje posao jer su iz nekog razloga prisiljeni. Posljedično ne čudi niska gustoća tzv. odraslih tvrtki (tek 57% prosjeka EU). U isto vrijeme u prvih smo pet zemalja po visokoj poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika.

Mjeri li se aktivnost kroz TEA indeks (ukupna rana aktivnost), koja se odnosi na pothvate do 42 mjeseca starosti, te onih starijih tzv. odraslih poduzetnika, u Hrvatskoj se iscrtava natprosječan udio rane aktivnosti te ispodprosječan udio odraslih poduzeća.

Lani je s 12,4% novih tržišnih entuzijasta Hrvatska ostala bitno iznad europskog prosjeka (8,4%). Druga strane te medalje ilustrira posljedice pogrešne motivacije: najčešći razlog stavljanja ključa u bravu u petini slučajeva je neprofitabilnost, na drugom mjestu s 15,1% su nove prilike.

Istraživanje u mnogočemu ‘opipava puls’ društva i njegovih vrijednosti. Primjerice, poduzetništvo u Hrvatskoj i dalje je uglavnom “muška” aktivnost s omjerom muških i ženskih novopokrenutih poslova od 1,7. Prosjek Europe je ipak nešto naklonjeniji ženama s 1,5.

Pozitivnih 60 posto
Rezultati o percepciji društvenih vrijednosti o poduzetništvu kontinuirano su ispod prosjeka EU-a. Iako je oko 60% ispitanih reklo je da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, u čemu smo pri vrhu ljestice po namjerama pokretanja posla, optimizam ugrožava izuzetno niska percepcija o statusu uspješnih biznismena u društvu.

U toj ocjeni Hrvatska je zadnja u od svih europskih zemalja uključenih u GEM istraživanje zaostajući za prosjekom Unije za čak 15 postotnih bodova.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, poručio je da bi rezultati GEM istraživanja trebali poslužiti za promjenu poduzetničke klime da dođe do ekonomskog i poduzetničkog buma.

“Poduzetništvo i gospodarstvo treba stimulirati. Treba mijenjati klimu u kojoj se ono odvija, a ona se kod nas mijenja sporo i premalo i na neki način smo u nekom obliku magle”, zaključio je Adrović.