U petak idemo još jače i još žešće, u novi “crni petak” za trgovce. Pozivamo sve da se suzdrže od bilo kakve kupnje, ne samo u trgovinama, od trgovačkih lanaca do dućana neprehrambenom robom, pekarnica, kioska, nego i na svim ostalim mjestima, izbjegavajte i potrošnju u kafićima, restoranima, banke, teleoperatere… jučerašnja je poruka građana ujedinjenih oko FB-ove nezavisne potrošačke platforme Halo, inspektore.

Josip Kelemen, savjetnik platforme kojoj su se u organiziranom buntu trgovina u prošli petak pridružile stotine tisuća građana prepolovivši promet trgovaca, za 31. siječnja najavio je još radikalnije korake u borbi protiv “cjenovnog divljaštva”, koje uključuju i širu mobilizaciju potrošača.

“Želimo poslati snažnu poruku i bankama koje su prošle godine digle naknade i opet najavljuju podizanje novih. Svi znamo da kod nas nema poreza koji bi ih dodatno opteretio i smanjio iznos koji se iznosi izvan Hrvatske.

Izbjegavajte telekomunikacijske usluge, ali i dostavljače. I oni su jedan od generatora koji su održali potrošnju u prošli petak koja bi bila daleko manja”, poručio je Kelemen pozvavši i strane radnike da podrže bojkot, a isto tako i umirovljenike, koje se kao najugroženiju skupinu petkom mami s deset posto popusta u trgovinama.

Prekršena obećanja
“Pozivamo i one koji su odlazili u restorane ili kafiće da se suzdrže i da na taj dan ne potroše niti cent više. Nemojte točiti gorivo, nemojte kupovati karte, nemojte putovati i nemojte kupovati na online platformama. Nemojte ići u drogerije”, nabraja Kelemen, a poziv na bojkot ‘zaključen’ je i s tri trgovačka lanca i tri proizvoda.

Tri trgovačka lanca počevši od četvrtka, dan ranije, na crnoj će listi potrošača biti punih tjedan dana, do iduće srijede, a to su Lidl, zbog velike razlike u cijenama u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje, Eurospin jer je prekršio obećanja o nižim cijenama i boljoj kvaliteti proizvoda te dm za kojega su potrošači rekli kako “drži abnormalno visoke cijene u usporedbi s istim trgovinama i njihovim trgovinama u drugim zemljama EU, prije svega u Njemačkoj odakle potječu, ustvrdio je Kelemen.

Pozvao je i na bojkot kupnje Coca-Cole, koja je “izuzetno poskupjela” i sličnih gaziranih pića, vode koje je pola litre skuplje i od konzerve piva što je “nerazumljivo i neshvatljivo”, te deterdženata za pranje suđa, koje je zahvatila i “šrinkflacija” a cijene skočile i 100 posto.

“Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad i pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Želimo da se glas potrošača čuje i da ovaj put bude još glasniji jer su nam trgovački lanci u subotu pokazali srednji prst i rekli da nastavljaju dalje na isti način”, rekao je Kelemen.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

Iz udruženja trgovaca jučer se do zaključenja broja nisu oglasili, a za “srednji prst” iz Halo, inspektore su zapravo prozvali potpredsjednika Izvršnog odbora HUP-a Mirka Budimira iz čije je izjave u emisiji RTL-a u subotu iz konteksta izvučeno samo “kako će trgovci nastaviti raditi kao i do sada” te “da navodni bojkot neće ništa promijeniti”. Budimirova poruka je zapravo bila da građani imaju pravo izbora, kako izbora robe, trgovca, tako i izbora ponašanja u određenim situacijama, a trgovci će nastaviti i dalje raditi.

“Ponašat ćemo se racionalno i imat ćemo minimalne marže do točke pokrića kako bismo mogli podmiriti svoje obaveze”, rekao je, poručivši da nema kartelnog udruživanja trgovaca te da su svi gubitnici bojkota – proizvođači i njihovi zaposlenici, trgovci i njihovi zaposlenici i svi korisnici državnog proračuna. Ni PDV se nije uplaćivao, za što je direktno vezano 800 tisuća zaposlenika, objasnio je Budimir.

Prozvani ‘bez komentara’
Naš neslužbeni izvor iz trgovačkih redova kazao je kako će, uz pretpostavku da se bojkoti nastave, stradati manje kapitalni, lokalni lanci, a mali trgovci su i dosad bili u problemima – i njih će se “pokositi”. “Strani trgovci bojkote mogu izdržati i godinu-dvije, i jednog dana kad tržište profunkcionira, oni će biti u ogromnoj prednosti i tek onda će diktirati cijene. A usput bi se mogli “pobiti” i domaći proizvođači”, kaže.

“Preporuka za bojkot je dosta komplicirana i vrlo usko targetirana. Nisam sretan sa takvim razvojem situacije, ali razumijem da su organizatori i potrošači potaknuti rezultatima prvog bojkota, koji je po njihovoj ocjeni uspio”, rekao nam je stručnjak za trgovinu Dragan Munjiza.

Prema prvim informacijama u proteklom su tjednu, do subote, trgovci zbog bojkota građana uprihodili 44 milijuna eura manje nego tjedan ranije, što se odnosi i na trgovce hranom, neprehranom, šoping centre, benzinske… Oko 75 posto tog iznosa odnosi se na trgovce hranom pa je procjena da je svaki od najvećih trgovaca pretrpio potencijalni godišnji gubitak od 50.000 eura, rekao je Munjiza jučer u emisiji “U mreži Prvog”.

Iz Lidla su nam jučer kratko odgovorili kako na poziv na bojkot njihova trgovačkog lanca nemaju komentara. Iz dm-a, Eurospina, Coca-Cole, Jamnice čije su vode, među ostalima, isto na ‘crnoj listi’… do zaključenja ovoga broja nije stigao baš nikakav odgovor.