Vrlo teško je u Hrvatskoj naći ljude koji žive od filma, rekao je nedavno Vinko Brešan, jedan od domaćih najproduktivnijih i najuspješnijih redatelja, u HRT-ovoj emisiji Razgovori s razlogom. Više je razloga zašto je tako. Osim problema financiranja, Hrvatska nema filmski studio, a domaće filmaše bitno koči i kino distribucija.

“Kina nam ne rade, sveli smo se na multiplekse. Više nema malih kina gdje je prostor hrvatskog filma”, objašnjava situaciju Brešan. Situaciju vjerojatno dodatno komplicira i internet na kojem je, relativno brzo nakon distribucije kroz kina film moguće gledati online. I to besplatno.

Domaća kinematografija tako je u pet godina izgubila više od 1,1 milijuna posjetitelja, odnosno 22 posto posjeta. Pokazuju to nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o stanju u kinematografiji u 2023.

Nedostižna 2013.
Lani su kina, kaže statistika, posjetila 3,8 milijuna gledatelja. Prije koronakrize, 2019., gledatelja je bilo nešto više od pet milijuna.

Da se u Hrvatskoj slabo snima, govori i podatak o prometu filma i videofilma prema zemlji podrijetla. Lani je tako u prometu bilo 455 filmova, od čega tek 12 domaćih, pokazuje statistika DZS-a. Većina filmova, njih 217 odnosno gotovo polovica, došla je iz SAD-a.

Podaci Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) pokazuju da je u cijeloj 2023. godini u kinima prikazano 39 domaćih filmova. A godina u kojoj su najgledaniji Dnevnik Pauline P. te animirani Cvrčak i mravica (91 tisuća i 80 tisuća gledatelja), bila je zapravo treća najuspješnija po broju gledatelja za domaću kinematografiju.

Domaće filmove gledalo je sedam posto od ukupnog broja kino posjetitelja, odnosno nešto više od 266 tisuća gledatelja. Ipak, brojke iz 2012. i za hrvatske filmove najuspješnije 2013. godine, kada ih je pogledalo više od 400 tisuća ljudi, i dalje ostaju nedostižne.

HAVC je istovremeno za razvoj i proizvodnju dugometražnog, dokumentarnog, animiranog, kratkometražnog i eksperimentalnog filma u 2023. dodijelio ukupno 10 milijuna eura potpora. Poticana je kinoprodukcija, i to sa 193 tisuća eura.

Podaci DZS-a pokazuju da su kinematografi u prošloj godini od prodaje ulaznica, čija je prosječna cijena iznosila 4 eura, ostvarili 18,5 milijuna eura neto prihoda. Iako su ti prihodi daleko bolji od ostvarenih u 2022., i to 32 posto, kinematografi još nisu na razini zarade koju su ostvarili u pretpandemijskoj 2019. godini, kada su od prodaje ulaznica zaradili 20,2 milijuna eura.

Službena statistika pokazuje i znatno povećanje broja kinematografa (dvorana ili otvorenih prostora u kojima se prikazuju filmovi) u 2023. Bilo ih je čak 113, odnosno 50 posto više nego 2019.

Ovo povećanje najvećom se mjerom može pripisati promjeni metodologije izvještavanja. Iz DZS-a tako objašnjavaju da su, u suradnji s HAVC-om, lani u obuhvat ušli obrti i nezavisne udruge koje prema očevidniku HAVC-a obavljaju djelatnost prikazivanja filmova.

Zanimljivo, najveći je broj kinematografa u Splitsko-dalmatinskoj županiji (17), nakon koje slijedi Primorsko-goranska i Zagreb u kojima djeluje 13 kina. Vukovarsko-srijemska županija pak jedina u Hrvatskoj ima samo jedno kino.

Samo 23 samostalna
Većina kina u Hrvatskoj, osim u najvećim domaćim gradovima, djeluje u sklopu drugih poslovnih subjekata, najčešće kulturno-obrazovnih ustanova, poput domova kultura te pučkih i otvorenih učilišta. U Hrvatskoj je tek 23 samostalnih kinoprikazivača.

Da bi domaći film u tim istim kinima dobio više prostora potrebno će biti riješiti brojne probleme. Osim onoga financiranja i poticanja privatnog sektora da ulazi u ovaj sektor (kao što je to u Srbiji gdje telekomi uvelike financiraju produkciju, od serija do filmova), do izgradnje filmskog studija što je obećanje Christophera Petera Marcicha, ravnatelja HAVC-a, još iz prvog mandata, odnosno 2020. godine, koje još nije realizirano.