Moja prva ovogodišnja kolumna iz siječnja ove godine razmatrala je ulagačke strategije za 2022.
Na kraju godine vrijeme je da se osvrnemo na ulagačke strategije u 2022., te kakve su povrate ostvarile pojedine klase imovina. Iako povijesna kretanja nisu garancija budućih kretanja, za svakog pojedinog ulagača važno je da je upoznat s trendovima na tržištu.
Jato ‘crnih labudova’
Ova godina započela je s tri važna makroekonomska trenda: izlaskom iz dvogodišnje pandemijske krize, porastom inflacije koje nismo imali u posljednjih 40 godina, te nastavkom energetske krize iz 2021. s ogromnim porastom cijena energenata. Kao da to nije dovoljno, 24. veljače 2022. započeo je rat u Ukrajini, do sada najveći geopolitički sukob na području Europe nakon 2. svjetskog rata.
Treba naglasiti da iako je većina razvijenih zemalja uspješno prebrodila pandemijsku COVID-19 krizu, Kina se još uvijek bori za posljedicama koje se održavaju i na globalno gospodarstvo, dobavne lance i industriju transporta. Popisu kriznih situacija treba svakako pridodati i klimatsku krizu.
U okolnostima sve brojnijih “crnih labudova” koja nas okružuju, nije čudo da je Collinsov engleski rječnik kao riječ godine proglasio riječ “permacrisis”, odnosno permanentna kriza definirana kao duže vrijeme nestabilnosti i nesigurnosti. Sve bojazni vezane uz inflaciju su se ostvarile. Rast inflacije u Hrvatskoj je na godišnjoj razini iznosio 13,5% u studenom, a očekivanja su da će stopa inflacije kulminirati tijekom prvog kvartala 2023.
Glavna tema kolumne iz siječnja ove godine bila je upravo vezana uz zaštitu vrijednosti imovine u susret nadolazećoj visokoj očekivanoj inflaciji. Jedina klasa imovine koje se pokazala otpornom na inflaciju su nekretnine. Cijene nekretnina su u prvih pola godine rasle u prosjeku 13,6%, od čega je novogradnja rasla najviše, čak 15,9%. Grad Zagreb je s porastom 14,8% bio bolji od Jadrana s porastom od 12,2%.
Usprkos trendu rasta cijena nekretnina u posljednjih 8 godina, očekuje se stabilizacija cijena. Jedno od prvih pokazatelja je veliki raspon od 15% između traženih i ostvarenih cijena. Cijene nekretnina u mnogim zemljama eurozone padaju od proljeća ove godine kao posljedica rastućih kamatnih stopa i nadolazeće recesije. Taj trend se ne mora nužno odraziti i na Hrvatsku, s obzirom da je velika potražnja za kvalitetnim nekretninama u odnosu na ponudu.
Ulaganje u zlato u 2022. nije se pokazalo kao efikasna zaštita od inflacije. Naše zlatarske brokerske kuće često ističu cijene zlata u eurima koje su u ovoj godini ostvarile porast od 5%. No činjenica je da je zlato vezano uz dolar na svjetskim tržištima, a kretanje cijene zlata u dolarima bilo je blago negativno (-1.2%). Razlog dispariteta je taj što je dolar u odnosu na euro u ovoj godini ojačao 8,8%.
Domaće tržište bolje prošlo
Većina ostalih klasa imovine završila je godinu “u crvenom”. Globalna tržišta dionica ostvarila su visoke negativne povrate, S&P 500 od -18.5% i Euro STOXX od -19.5%. Američko tržište je još uvijek u dvogodišnjem plusu, no isto se ne može reći za europsko. Za razliku od globalnih tržišta, većina indeksa Zagrebačke burze ostvarila je jednoznamenkaste minuse.
Prinosi mjereni CROBEX-om pali su 8%, a mjereno ukupnim prinosom koji uključuje dividendu uz cijenu dionica, pad iznosi 5%.Obveznice su nastavile svoj trend pada, a prinosi na njemačke državne obveznice iznosili su -24.5%, a talijanske -27.5% Na Zagrebačkoj burzi, cijene obveznica pale su -12%, a ukupni povrati 10% od početka godine.
Jedna od preporuka moje siječanjske kolumne je bila da se izbjegavaju kriptovalute, a ta se je preporuka pokazala više nego korisnom. Bitcoin je u ovoj godini pao za -68%, a ogromna većina ostalih kriptovaluta i značajno više od toga. Malobrojni su oni koji se danas usude zvati kriptovalute novim zlatom.
Kako se najbolje nositi sa volatilnosti tržišta? Pobjednička strategija na dugi rok uključuje diversificirani portfelj, i strpljenje u dugoročnu isplativost investicija. Ostati investiran u nestabilnom tržišnom ciklusu većinom je isplativije nego povoditi se za kratkoročnim dobitnicima. Tržišta nagrađuju strpljive ulagače koji održavaju dugoročni način razmišljanja.
* Autorica članka je predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije (CVCA), direktorica VentureXchange
