Oko petine građana Hrvatske ne služi se nijednim stranim jezikom, a najviše takvih je u Slavoniji (49 posto) te u sjevernoj Hrvatskoj (30 posto), a najmanje u Istri i Primorju (5 posto), pokazalo je istraživanje GFK-a o poznavanju stranih jezika građana Hrvatske.

Među građanima koji su iskazali da poznaju barem jedan strani jezik (njih 79 posto), najviše je onih koji znaju engleski (81 posto), njemački (49 posto), talijanski (24 posto), španjolski (12 posto) i ruski (9 posto).

Danas je poznavanje barem jednog stranog jezika najprisutnije među građanima Istre s Primorjem (oko 95 posto), kod građana Zagreba (90 posto), te u Dalmaciji (80 posto), a najmanje je u Slavoniji (51 posto). U dobnoj skupini od 15 do 34 godina starosti poznavanje stranog jezika penje se na oko 95 posto dok kod najstarijih (65 i više godina) pada na oko 50 posto. Približno 95 posto osoba s najvišim obrazovanjem smatraju da znaju barem jedan strani jezik (engleski 81 posto, njemački 49 posto, talijanski 24 posto, španjolski 12 posto, ruski 9 posto i svi ostali 4 posto).

Engleski jezik poznaje nešto više žena u Hrvatskoj (84 posto) te 79 posto muškaraca. Zastupljeniji je (oko 95 posto) kod najmlađih dobnih skupina (od 15 do 34 godine), a kod najstarijih (65 i više godina) pada na samo 34 posto. Od onih koji poznaju engleski jezik, 32 posto ispitanika iskazuje da ga poznaju zaista dobro i odlično, a najviše ih je u Zagrebu, Dalmaciji i Istri s Primorjem, a najmanje u sjevernoj Hrvatskoj.

Kod mladih (od 15 do 24 godina) dobro se poznavanje engleskog penje na oko 60 posto, a dobna skupina od 25 do 34 godine navodi dobro poznavanje engleskog na razini od 53 posto. Kod visokoobrazovanih udio onih koji smatraju da dobro poznaju engleski iznosi 55 posto.

Njemački jezik podjednako je zastupljen među ženama i muškarcima te znatno više prisutan među starijima od 65 godina (preko 70 posto). Poznavanje tog jezika navode i ispitanici bez školske spreme ili s osnovnim obrazovanjem. Tek svaki deseti poznavatelj stranog jezika iskazuje da njemački zna dobro. Muškarci ga dobro poznaju nešto bolje od žena, a općenito dobrih poznavatelja njemačkog jezika ima najviše u Zagrebu i Istri s Primorjem.

Talijanski jezik poznaju više žene nego muškarci i najprisutniji je u Istri s Primorjem, Zagrebu te Dalmaciji, a najviše ga navode mladi od 15 do 34 godine (između 28 i 31 posto). Poznavanje talijanskog podjednako je prisutno kod osoba niskog stupnja obrazovanja kao i kod onih s najvišim obrazovanjem. Najviše građana koji smatraju da dobro poznaju talijanski jezik je iz Istre i Primorja.

Španjolski jezik dobro poznaje oko 2 posto Hrvata (najviše iz Istre i Primorja, žena i mladih između 15 i 24 godina starosti te visokoobrazovanih).

Dobro poznavanje ruskog jezika iskazuje samo 2 posto ispitanika, a najviše je među osobama između 55 i 64 godina.

Većina ispitanika smatra da je poznavanje stranog jezika potrebno zbog pomoći kod putovanja u inozemstvo i rada na računalu te samog obrazovanja.

GfK je prvo istraživanje poznavanja stranih jezika proveo krajem 2006. godine i tada je oko 50 posto građana starijih od 15 godina iskazalo da bar donekle poznaje neki strani jezik. Dakle, u razmaku od oko sedam godina došlo je do dosta zapaženog skoka u učenju stranih jezika.