Studije pokazuju da se dugovječnost temelji na tri glavna čimbenika: genetici, spolu i načinu života, koji uključuje komponente kao što su higijena, prehrana i vježbanje, kultura, izbor načina života (kao što su pušenje i profesija), pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, pa čak i stopa kriminala.

S obzirom na razlike među zemljama u mnogim od ovih komponenti, možda nije iznenađujuće da zemlje širom svijeta imaju različit očekivani životni vijek.

Prema Ujedinjenim nacijama, globalni životni vijek od 2023. bio je 70,8 godina za muškarce i 76,0 godina za žene, u prosjeku 73,4 godine. Očekivani životni vijek značajno varira po regijama kao i po zemljama, a 2023. godine kretao se od niskih 57,7 godina u zapadnoj Africi do visokih 82,7 godina u zapadnoj Europi .

Sve u svemu, očekivani životni vijek je u porastu. Između 2000. i 2016. prosječni životni vijek se povećao za 5,5 godina na globalnoj razini, što je naglašeno povećanjem od 10,3 godine u dijelovima Afrike.

Imaju pravilo

Najdugovječniji ljudi jedu sve i prakticiraju jedno pravilo u prehrani, evo detalja

U pravilu se zemlje s najnižim životnim vijekom na svijetu nalaze u Africi. Međutim, afrička regija SZO je doživjela ogromno poboljšanje u očekivanom životnom vijeku posljednjih godina, prenosi Klix.ba.

Lista država s najdužim životnim vijekom prema podacima UN-a obuhvaća: Monako (87,01), Hong Kong (85,83), Makao (85,51), Japan (84,95), Lihtenštajn (84,77), Švicarska (84,38), Singapur (84,27), Italija (84,20), Vatikan (84,16), Sjeverna Koreja (84,14).

Na listi država s najkraćim životnim vijekom našle su se: Čad (53,68), Nigerija (53,87), Lesoto (54,91), Središnjoafrička Republika (55,48), Južni Sudan (56,51), Somalija (57,35), Esvatini (57,71), Namibija (59,93), Gvineja (59,55), Mali (69,03).

Prosječni životni vijek u Hrvatskoj iznosi 79,4, a nešto mali niži su podaci za susjedne zemlje – BiH 76,18 goina, Srbija 75,12, Crna Gora 77,78.