U ovim sektorima ima najviše blokiranih tvrtki

Autor: Poslovni.hr , 21. listopad 2013. u 11:08
Thinkstock

Tvrtka Bisnode napravila je analizu hrvatskog gospodarstva za prvih devet mjeseci 2013. i usporedbu s istim razdobljem prošle godine.

Tvrtka Bisnode napravila je analizu hrvatskog gospodarstva za prvih devet mjeseci 2013. i usporedbu s istim razdobljem prošle godine, koja uključuje i podatke o blokiranim tvrtkama. Pogledamo li podatke vezanu uz blokade poslovnih subjekata u Hrvatskoj vidljivo je smanjenje od 16,2% ukupno blokiranih. Naime u prvih 9 mjeseci 2012. godine blokirano je 18.549 tvrtki dok je u prvih 9 mjeseci ove godine blokirano 15.448 tvrtki. Iako je ukupna brojka niža u posljednja dva mjeseca ove godine ( kolovoz i rujan 2013.) bilježi se povećanje broja blokada u odnosu na broj blokada u istom mjesecu prošle godine. Dodamo li tome i posljednje aktivnosti Ministarstva financija, a koje su se dogodile tijekom listopada ove godine za očekivati je da će podaci o broju blokiranih subjekata tijekom listopada značajnije, i to negativno, utjecati na ukupnu sliku odnosa broja blokiranih subjekata u odnosu na prijašnju 2012. godinu, navode iz Bisnodea. Segmenti u kojima posluje najviše blokiranih tvrtki nije doživio značajnije promjene u odnosu na 2012. godinu. Na prvom mjestu po broju blokada nalazi se segment Trgovine na veliko i malo, koju slijedi segment Građevinarstva te segment Prerađivačke industrije. Očekivano, najveći broj se nalazi na području Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske županije, a koje slijedi Primorsko-goranska županija, Istarska županija te Osječko-baranjska županija.

Broj ugašenih poduzeća pao za gotovo 80%

Pogledamo li trendove hrvatskog gospodarstva iz perspektive ugašenih poslovnih subjekata primjećuje se značajan pad broja u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. I dok je 2012. godine u prvih 9 mjeseci ugašeno 22.580 subjekata tijekom 9 mjeseci ove godine ugašen je 4.531 subjekt. Razlog ovom zasigurno pozitivnom trendu prvenstveno se tiče smanjenja broja ugašenih poduzeća u segmentima trgovine na veliko i malo, građevinarstvu te u segmentu prerađivačke industrije čime se može zaključiti da su opstali samo „najzdraviji“. Iako je i u drugim segmentima vidljiv pad ukupnog broja ugašenih poduzeća ova tri segmenta su najvažnija za stvaranje ukupne brojke ugašenih poduzeća. Naime, upravo su ti segmenti u 3Q 2012. godine doživjeli značajno povećanje ukupnog broja ugašenih. Tako je primjerice samo u srpnju 2012. godine ugašen 9701 poslovni subjekt, te u rujnu 8867 poslovnih subjekata. Usporedbe radi tijekom prvih 6 mjeseci iste 2012. godine ugašeno je nešto više od 1.900 subjekata. Činjenica je, međutim, da su već navedena tri segmenta doživjela povećanje broja blokada te da je za očekivati kako će se do kraja 2013. godine broj ugašenih poduzeća povećati upravo kroz poduzeća u ta tri segmenta. Najveće smanjenje broja ugašenih tvrtki dogodilo se na području Splitsko- dalmatinske županije u kojoj je broj ukupno ugašenih tvrtki u prvih 9 mjeseci 2012. iznosio 4.217 dok u 2013. se taj zaustavio na 247 poslovnih subjekata.

Povećanje broja stečajeva u neočekivanim segmentima

Osim travnja i kolovoza u svim drugim mjesecima prva tri kvartala broj subjekata koji su proglasili stečaj je povećan u odnosu na 2013. godinu. Ukupno je u prvih 9 mjeseci 2013. godine 1.146 tvrtki proglasilo stečaj. Ono što pomalo čudi je značajno povećanje broja stečajeva u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – drugim riječima u turističkom sektoru koji je ove godine doživio i smanjenje visine PDV-a. Osim navedenog sektora povećanje broja stečajeva ostvareno je još i u segmentima informacija i komunikacija, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te, očekivano s obzirom na sveobuhvatno stanje gospodarstva te lančanu reakciju, u segmentu poslovanja nekretninama. I dok većina županija bilježi povećanje broja stečajeva subjekata smanjenje broja stečajeva u odnosu na isto razdoblje 2012. bilježi Karlovačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Ličko-senjska županija, Primorsko- goranska, Šibensko-kninska te Virovitičko-podravska županija, stoji analizi Bisnodea.   

Komentirajte prvi

New Report

Close