Prije točno godinu dana veći dio Slavonije zahvatila je oluja katastrofalnih razmjera, u kojoj je bilo i šest poginulih. Stradale su i vrijedne slavonske šume, posebice u spačvanskom bazenu, poznatom po vrijednoj hrastovini.

Takvu oluju u hrvatskom šumarstvu takvu ne pamti se unatrag dva i pol stoljeća. Hrvatske šume brzo su reagirale u tom izvanrednom stanju, prionule su spašavanju i saniranju šteta, a sve do sada pitanje stradale drvne sirovine nije bilo otvarano.

No, proteklih desetak dana drvna industrija ukazuje da stvari na terenu nisu idealne kako se na prvu čini i prezentira iz Hrvatskih šuma. Štoviše, iz tvrtki u toj branši tvrde da se ta sirovina ne prodaje, da zbog krize u gospodarstvu za nju nema interesa, te upozoravaju da ona gubi na kvaliteti.

Rješenje vide u mijenjaju uvjeta prodaje, prvenstveno cijene. Zbog svega su inicirali održavanje razgovora u Ministarstvu poljoprivrede, pod čijom su ingerencijom državne Hrvatske šume.

Na upit o tvrdnjama drvoprerađivača i proizvođača o stanju na terenu, u Hrvatskim šumama dobili smo detaljan odgovor o razmjerima i posljedicama šteta, te njihovom viđenju pitanja prodaje i cijene, koju, kako je istaknuto, neće mijenjati.

Procjene su da je u olujnom nevremenu u čak tri navrata, od 19. srpnja do 4. kolovoza prošle godine, stradalo oko 4 milijuna kubnih metara drvne mase, od čega najviše u spačvanskom bazenu, gdje je oštećeno više od 2,7 milijuna kubnih metara.

Prva procjena štete, kažu u Hrvatskim šumama, izvršena je putem satelitskih i snimaka iz bespilotnih letjelica, no pravi razmjeri mogli su biti uočeni tek kad se pristupilo pogođenim šumskim predjelima.

Promptno se, kažu, krenulo s evidencijom i obilježavanjem, te izmjerom izvaljenih i polomljenih stabala i do sada je evidentirano 85 posto oštećene drvne mase. Krenulo se odmah i s takozvanim sanitarnim iskorištavanjem oštećene mase sječom i izradom drvnih sortimenata, te iznošenjem iz ceste na šumsku cestu.

Sporija dinamika
Sporu dinamiku koja im se zamjera opovrgavaju brojkama. Do kraja prošle godine sanirana je četvrtina oštećenog drva, oko milijun kubnih metara iz kojeg je izrađeno oko 700 tisuća kubika sortimenata.

“S današnjim danom sanirano je oko dva milijuna kubnih metara oštećene drvne mase iz čega je proizvedeno neto oko 1,5 milijuna m3 drvnih sortimenata, a do kraja 2024. godine planira se izvršiti ukupno neto 2,5 milijuna m3, što znači da bi bilo sanirano ukupno 80 posto oštećene drvne mase”, ističu u Hrvatskim šumama.

Napominju i da je prioritet pri sanaciji bio proizvodnja drvnih sortimenata najprije u najstarijim sastojinama s najkvalitetnijom drvnom masom, tako da će za sanaciju u idućoj godini ostati oko milijun kubika mlađeg drva s manje vrijednim sastojinama.

Što se kvalitete tog drva kojeg se stavlja na tržište tiče, u Hrvatskim šumama uvjeravaju da oni u potpunosti zadovoljavaju hrvatske norme. Iskoristivo tehničko drvo klasirano je u furnirske i trupce za pilanu, dok se drvo koje nije zadovoljilo norme prodaje kao ogrjevno ili energetsko drvo.

Kad je o prodaji riječ, u Hrvatskim šumama kažu da u prvih šest mjeseci imaju značajan rast prodaje svih sortimenata, no dodaju i da uslijed poremećaja na tržištu drvnih proizvoda značajan broj ugovornih kupaca, koji imaju ugovorene redovne godišnje količine sirovine, ima probleme s likvidnosti. Zbog dospjelih dugovanja im je obustavljena isporuka ili je nad njima pokrenut postupak prisilne naplate, ističu u Hrvatskim šumama, ne precizirajući o kolikom broju kupaca je riječ.

Proizvođači, pak, tvrde kako dinamika prodaje teče puno sporije, da mnogi od njih ne povlače niti sve ugovorne količine za ovu godinu, da je već sada sirovine previše, daleko iznad potražnje. S druge strane, ostaje otvoreno i pitanje skladištenja sirovine.

“Hrvatske šume trebaju se ponašati tržišno, jer ovdje se radi o prodaji dodatne sirovine, koja nije adekvatno čuvana i time gubi svoju kvalitetu. A kada je na tržištu višak sirovine i manjak potražnje, onda se i spuštaju cijene”, kaže predsjednik Uprave Bjelina Robert Žulj, ističući kako stradalo drvo koje čeka na prodaju bez dobrog skladištenja neće zadržati kvalitetu. Shodno tomu, ne može niti biti ponuđeno pod istim uvjetima.

Imaju uvid u kvalitetu
Žulj smatra da već sada Hrvatske šume trebaju djelovati, jer evidentno je da na javnim licitacijama ne uspijevaju plasirati stradalo drvo, pa ili treba prodati sirovinu po povoljnijim cijenama i brigu o skladištenju prepustiti njima ili omogućiti neke druge pogodnosti za kupnju.

Na prošlotjednom sastanku Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori čuli su se tako i prijedlozi o produženju rokova i limita HBOR-ovog subvencioniranog programa kreditiranja obrtnih sredstava.

Među proizvođačima čuje se i sumnja da bi im takvo ‘problematično’ drvo moglo biti i ‘progurano’ kroz njihove naredne godišnje ugovore, no u Hrvatskim šumama odbacuju mogućnosti prodaje drva slabije kvalitete i ističu da ugovorni kupci pri preuzimanju imaju uvid u kvalitetu. A na smanjenje cijena, po sadašnjim stajalištima u HŠ-u, proizvođači ne trebaju računati.

“Hrvatske šume za sada ne razmatraju korekciju cijena drvnih sortimenata, koji se prodaju po važećem Cjeniku glavnih šumskih proizvoda, što je i definirano u svim važećim aktima Društva.

Redovito se prati kretanje cijena drvnih sortimenata u okruženju, a sukladno trenutačnoj situaciji, ponudi i potražnji za drvnim sortimentima, još nije došlo do promjene cijena drvnih sortimenata zemalja u okruženju”, poručuju iz Hrvatskih šuma, podvlačeći kako poduzimaju sve u maniri dobrog gospodara, kako bi spriječili gubitak vrijednosti drvnih sortimenata, koji su prirodno bogatstvo Hrvatske.

Ako se dobro čuva, drvna sirovina jest svojevrsna zlatna poluga, pa ne začuđuje interes i poziv državnim institucijama da se o tome razgovara, jer za takvu promjenu cjenovne politike u raspolaganju prirodnim bogatstvom trebat će očito i politička odluka.