Uobičajeno za prvi mjesec u godini, broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj u siječnju bio je nešto niži nego krajem protekle godine, ali na godišnjoj razini povećan je za oko 34 tisuće ili 2,3 posto, na gotovo 1,52 milijuna.

Kratkoročna državna statistika pokazuje i da je od toga u pravnim osobama zaposleno nepunih 1,32 milijuna osoba, što je u međugodišnjim usporedbama podjednak porast (za više od 30 tisuća ili 2,4%). Dok je u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih ponovno pao, i to za nešto više od dvije tisuće zaposlenih (na 226 tisuća), godišnjim porastom od gotovo deset posto prednjačile su tvrtke iz sektora građevinarstva s povećanjem broja zaposlenih za više od 8200, na 93 tisuće.

Za solidnih sedam posto porasla je u tih godinu dana i zaposlenost u djelatnostima Informacija i komunikacija, a više ljudi nego lani radi i u hotelsko-ugostiteljskoj djelatnosti, sektoru transporta, ali i u djelatnostima poput zdravstva i obrazovanja, gdje se najveći dio odnosi na javni sektor.

Gleda li se nešto dulje razdoblje, u protekle četiri godine većina djelatnosti koje nose značajniji udjel povećala je broj zaposlenih. No, dobar dio ih je i dalje ispod predkriznih razina, što je dijelom priča o restrukturiranju poslovnog sektora i tehnološkim promjenama, ali iz današnje perspektive i priča o iseljavanju.

U odnosu na zadnju predkriznu godinu ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj danas je veći samo 20-ak tisuća, a u pravnim osobama za oko 110 tisuća.

Tako je, primjerice, u građevinskim tvrtkama 2008. radilo više od 101 tisuća osoba ili osam tisuća više nego danas, a računajući i obrtnike ta je branša 2008. zapošljavala više od 163 tisuće ljudi (u gotovo 25 tisuća tvrtki i obrta), da bi šest-sedam godina poslije zaposlenost pala ispod sto tisuća, a tek 2017. broj ljudi koji rade u tom sektoru ponovno je premašio sto tisuća.

Nešto detaljnija sektorska statistika, pak, na tragu je upozorenja koja su se proteklih godina nerijetko čula od npr. investitora u turizmu koji su znali reći kako im dovršetak investicija kasni jer nedostaje, recimo, keramičara ili druge struke u završnim građevinskim radovima.

Tome u prilog govore strukturni poslovni pokazatelji DZS-a, prema kojima je u razdoblju od 2008. do 2017. broj poduzetnika za postavljanje podnih i zidnih obloga pao sa 1500 na 1000, uz pad broja zaposlenih sa 5500 za gotovo 40%. Slično je i kod fasadnih i štukaturskih radova, gdje je broj zaposlenih s četiri tisuće u tom razdoblju gotovo prepolovljen.

Istodobno, iako je gospodarski rast proteklih godina rezultirao i rastom zaposlenosti u tvrtkama u djelatnosti trgovine za 30 tisuća u protekle četiri godine (na 206 tisuća), to je i dalje gotovo desetak tisuća manje nego 2008.

Detaljniji podaci, uključujući i trgovačke obrte, upućuju pak da je od 2008. do 2017. broj zaposlenih u tgovini pao za gotovo 50 tisuća, sa 277 na 228 tisuća. Broj poduzetnika pritom je smanjen s gotovo 47 na 35,5 tisuća, a to smanjenje uglavnom je posljedica posustajanja malih poduzetnika.

Broj onih sa 1-10 radnika, naime, smanjio se za 10.000 (na 32.700), a broj zaposlenih u promatranom razdoblju pao sa 100 na 72 tisuće.

U prerađivačkoj industriji krajem prošle godine u pravnim je osobama bilo 228.670 zaposlenih ili oko 33 tisuće više nego četiri godine prije, ali i oko 22 tisuće manje nego 2008. Uz kretanja zaposlenosti u industriji najčešće se ističe utjecaj restrukturiranja, posebice velikih sustava, a kad je riječ o zaposlenosti jedan od znakovitijih je slučaj brodogradnje.

(Ne)održivo
U pojedinim segmentima industrije, a još izraženije u uslužnim djelatnostima, “događaju” se, dakako, i brzorastući biznisi i inovativne tvrtke. Ipak, opća je ocjena da se u Hrvatskoj poslovna struktura mijenja još uvijek presporo; da se rađa premalo novih poduzeća, ali i da postojeća s neodrživim poslovnim modelima predugo tavore.

Tako je, primjerice, kod poduzetnika u računalnom programiranju i povezanim djelatnostima broj zaposlenih, ne računajući samo pravne osobe, od 2008. i manje od 9,6 tisuća broj zaposlenih već 2017. udvostručen. Turizam, odnosno usluge smještaja i pripreme hrane jedna su pak od djelatnosti koje su brojem zaposlenih daleko premašile pretkrizne razine.

U pravnim osobama u tom sektoru, prema podacima DZS-a danas radi oko 82 tisuće osoba, što je gotovo duplo više nego u posljednjoj pretkriznoj godini.

Ne računajući samo pravne osobe, u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti već je 2008. radilo oko 97 tisuća osoba, a njihov broj danas osjetno premašuje sto tisuća. O ubrzanim promjenama i prilagodbama koje se danas traže od poslovnog sektora zgodnu je ilustraciju jučer ponudio i Eurostat.

Novi alati
Svako drugo poduzeće u EU danas koristi društvene mreže, a prije samo pet godina koristila ih je tek trećina. Hrvatsko gospodarstvo inače ima poteškoća s prilagodbama tržišnim i tehnološkim promjenama, ali barem su u pogledu prihvaćanja društvenih mreža u poslovanju iznad prosjeka. Koristi ih 52 posto, a prije samo pet godina aktivno ih je na društvenim mrežama bilo 37 posto.