Građani će u ovoj godini tražiti dizati stambene kredite slično kao i lani, što zbog subvencija APN-a, što za  sanacije zagrebačkog potresa. Očekivanja za sanacije potresom stradalih objekata na Baniji daleko su skromnija, taj siromašni kraj uglavnom će biti prisiljen posezati za javnim novcem i donacijama.

“U ovoj godini očekujemo nastavak rasta kredita sektoru stanovništva koji će kao i u 2020. biti podržani nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine”, ističu analitičari RBA u dnevnom osvrtu. Napominju da će “razorni potres u Banovini imati znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija”.

Krajem veljače građani su bankama otplaćivali 136,9 milijardi kuna, 2,6 milijardi više nego prije godinu dana. Unatoč rastu apsolutnog iznosa, godišnja (nominalna) stopa rasta od 1,9% najniža je u tri godine.

U odnosu na kraj 2020. zajmovi građanima veći su za 705 milijuna kuna što gotovo u cijelosti odražava porast stambenih kredita. Dosegnuvši 63,5 milijarde kuna, 1,3 milijarde više nego na kraju prosinca, na njih otpada 46,3% svih kredita stanovništvu.

Istovremeno, već četvrti mjesec zaredom nastavlja se pad gotovinskih kredita. Iznos koji građani otplaćuju bankama smanjio se za 1,55 milijardi u godini dana, na 52,1 milijardu kuna.

“S očekivanim popuštanjem epidemioloških mjera i posljedičnim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali ona će u 2021. zasigurno biti znatno skromnije od dvoznamenkastih kakve smo bilježili od sredine 2018. do početka pandemije”, ističu iz RBA.