S velikim zanimanjem akteri financijskih tržišta čekaju današnji sastanak Europske središnje banke, čiji se položaj u pogledu monetarne politike trenutačno uglavnom opisuje sintagmom “između čekića i nakovnja”.

Zbog kombinacije rastuće inflacije i slabljenja gospodarskog rasta većina analitičara računa da ECB u uvjetima neizvjesnosti tijeka ukrajinske krize danas neće zauzeti čvrst stav oko daljnjih poteza u nastavku godine.

S jedne strane, ne očekuje se odluka o kraju programa kupnje obveznica; dapače, mogućim se smatraju i novi ili dodatni poticaji. A vrata za povećanje kamatnih stopa ECB bi mogao ostaviti otvorenima – “barem u službenoj komunikaciji”, reći će analitičari Raiffeisen banke.

Tri međunarodna savjetnika
Tržišne i signale monetarnih vlasti, kako europodručja tako i SAD-a, pozorno prate i u Ministarstvu financija koje je već prije nekoliko tjedana, prije rata u Ukrajini, krenulo s pripremama za prvi izlazak na tržište euroobveznica u ovoj godini.

Kako je već prije refinanciranja dvaju prvih dospijeća (domaćeg) obvezničkog duga (početkom veljače) trendno sve upućivalo na postepeni rast prinosa odnosno kamata, u Katančićevoj su se praktično odmah po domaćoj operaciji zaduživanja radi tih otplata okrenuli i pripremama za refinanciranje euroobveznice koja na naplatu stiže tek krajem svibnja.

Prije neka tri tjedna za taj su posao već odabrani i savjetnici. Mandat je povjeren već uobičajenom krugu međunarodnih investicijskih banaka (JP Morgan, M. Stanley i Citigoup) s idejom da se refinanciranje međunarodne obveznice od 1,25 milijardi eura iz 2014. zbog globalno rastućeg trenda prinosa odradi već do sredine ožujka.

Tržišne i signale monetarnih vlasti, kako europodručja tako i SAD-a, pozorno prate i u Ministarstvu financija Zdravka Marića/P. Macek/PIXSELL

Ruska invazija na Ukrajinu zatresla je, uz ostalo, i tržišta obveznica. Osim pečata koji promjenjiva iščitavanja tijeka te krize daju na kretanje referentnih prinosa na sekundarnom tržištu, na primarnom tržištu državnih dugova privremeno je uslijedio zastoj novih izdanja.

Tako i ekipa Ministarstva financija za upravljanje javnim dugom u koordinaciji s bankama aranžerima trenutno u niskom startu čeka pogodan trenutak za izlazak na međunarodno tržište. Ostaje vidjeti hoće li to biti već do kraja mjeseca ili će se pričekati još neko vrijeme. Do dospijeća u svakom slučaju ima dovoljno vremena.

No, posve je izvjesno da će cijena novog zaduženja biti osjetno viša od one po kojima se Hrvatska zaduživala još lani, pa i prilikom domaćeg zaduženja krajem siječnja, kad su se prinosi na 10-godišnji dug na sekundarnom tržištu kretali oko 1,3 posto.

Prema trenutnim kotacijama, na hrvatski državni dug te ročnosti traženi prinosi kreću se oko 2,5 posto, a kako od izbijanja ukrajinske krize baš i nije bilo usporedivih testiranja likvidnosti i raspoloženja tržišta, zasad je teško govoriti i o potencijalnoj premiji na izdanju.

S aspekta proračuna, međutim, to će refinanciranje još uvijek zacijelo značiti nemale kamatne uštede, jer je na 1,25 milijardi eura dospijevajućeg obvezničkog duga država godišnje plaćala kamatu od 3,875 posto (oko 360 milijuna kuna).

‘Razapetost’ bijega i očekivanja
Inozemna tržišta obveznica trenutno su, kad je riječ o trgovanju i prinosima, “razapeta” između bijega u sigurnija utočišta, tj. manje rizične klase financijske imovine i pomaka očekivanja u smislu povećanja tržišnih stopa.

Pritom u Europi zbog izloženosti Rusiji naglašenije raste rizik od recesije i bojazni u vezi s energentima. To je jedan od razloga što su, primjerice, na 10-godišnji njemački dug prinosi nakratko iz negativne zone najprije bili osjetno porasli (na oko 0,25%) a potom se ponovno vratili bliže nuli.

Isto tako, analitičari ističu da je kretanje tržišnih prinosa posljednjih tjedana i pod utjecajem odljeva novca iz globalnih fondova koji ulažu na tržišta u razvoju. Koliko je ruski napad na Ukrajinu utjecao na nova izdanja obveznica, pokazuju globalne statistike za veljaču.

Iako je invazija započela tek 24. veljače, u odnosu na isti mjesec lani novih je izdanja, prema cbonds-u, bilo upola manje, a sličan godišnji pad bilježi se i kod u novije vrijeme popularnih zelenih obveznica (ESG).