Ministar financija Marko Primorac jučer je iznio detalje vezane uz dvije skore novosti koje idu na ruku građanima.

Početkom idućeg tjedna napokon počinje jednotjedno razdoblje upisa (zaključno s 20. studenim) tzv. narodnih trezorskih zapisa, što je nakon proljetne “narodne obveznice” nova prilika da na svoj novac raspoloživ za ulaganje ostvare bolju kamatnu stopu nego što je ostvaruju kroz bankovna oročenja.

Usto, ministar je susret s medijima iskoristio i za predstavljanje pojedinosti oko povećanja niza neoporezivih primitaka, što će mnogi zsaposleni osjetiti već sa siječanjskim isplatama.

Ciljano je izdanje 440 milijuna eura

Ministar Primorac objavio detalje oko trezorskih zapisa. Evo koliko trebate uložiti da biste dobili 1000 eura

Prema ministrovima najavama, u prvom izdanju kratkoročnog državnog duga usmjerenog malim ulagateljima, za ulaganje u trezorac ročnosti od godinu dana prinos će biti 3,74%. S obzirom na način obračuna kamata u slučaju trezoraca, to znači da će za iznos TZ-a od 1000 eura uplatiti zapravo 963,95 eura.

Tisuću eura ujedno je i minimalni nominalni ulog, a ciljani iznos izdanja je 440 milijuna eura. Bude li potražnja veća od toga, u Katančićevoj planiraju povećati alokaciju, a ne iskoriste li građani predviđenu kvotu, dan nakon zaključenja prvog kruga upisa upriličit će se drugi, naimjenjen velikim ili tzv. kvalificiranim ulagateljima.

Hoće li biti drugog kruga, ostaje vidjeti, ali uz najavljeni prinos novi trezorac mogao bi polučiti solidnu potražnju. Njegov prinos je nešto viši nego kod dvogodišnje narodne obveznice (3,65%) izdane početkom ožujka, kad je zbog veće potražnje građanima (njih oko 43 tisuće) umjesto prvotno planiranih milijardu eura alocirano 1,3 milijarde.

Iako su se u međuvremenu, pod utjecajem još nekoliko koraka podizanja referentnih kamata ECB-a, i banke napokon mahom odlijepile od više-manje nultih kamata u standardnim ponudama za oročenja, one su i dalje osjetno niže od one koju će na trezorac ponuditi država.

U neoporezive isplate spadaju one prigodne poput božićnica i nagrada za rezultate rada, ali i troškovi smještaja, prehrane, financiranje dječjih vrtića…/Ž. Lukunić/PIXSELL

Najvišu kamatu na oročenja danas plaća većinski državna Hrvatska poštanska banka, u kojoj se za depozite na godinu dana ostvaruje 3% kamate, dok se u drugim vodećim bankama standardne ponude kamata uglavnom kreću između 1-2%. Osim više stope, kamate na narodni trezorac nisu oporezive, za razliku od onih na štednju u bankama na koju se trenutno plaća 10, a odskora 12% poreza na dohodak.

Realno je pretpostaviti da će predstojeće izdanje narodnog trezorca u njegovu smjeru skrenuti moguće i nešto više od 440 milijuna eura štednje građana. Ispadne li iznos izdanja zbog veće potražnje malih ulagatelja i veći od toga, njemu će se zacijelo prilagoditi veličina druge operacija financiranja na kojoj u Katančićevoj paralelno rade već neko vrijeme i koja je namijenjena institucionalnim investitorima.

Naime, samo koji dan nakon zaključenja izdanja trezorca državi na naplatu dospijeva i 1,5 milijardi eura obvezničkog duga iz 2017. koji treba refinancirati novim dugoročnim izdanjem. Inače, prilikom određivanja veličine izdanja narodnog trezorca zasigurno se vodilo računa i o rasporedu dospijeća.

Narodne obveznice dospijevaju, naime, početkom ožujka 2025. odnosno samo četiri mjeseca nakon predstojećeg kratkoročnog papira. Usto, jednom kad se “testira” sustav upisa narodnih trezoraca, za što se Ministarstvo financija, barem za početak, odlučilo osloniti na mrežu Fine, ubuduće će se slična izdanja moći upriličiti i češće.

Zanimljivo i državi i građanima
Da s građanima kao investitorima u državni dug u Katančićevoj ne računaju tek jednokratno, govore i najave uspostave vlastite platforme za te aukcije trezoraca. U kojoj mjeri će se za tim posezati ovisi i o razvoju financijskih uvjeta na tržištu. U svakom slučaju, u uvjetima povišenih kamatnih stopa to se čini zanimjivom opcijom i za državu i za građane.

Trenutačno ponuda boljih kamata od bankovnih ne dođe zgorega ni u kontekstu izbora. S tim prizvukom mnogi su popratili i skore porezne promjene, od kojih većina starta početkom 2024., a za što su zakonska uporišta već osigurana. U oporezivanju dohodaka novosti vezane uz neoporezive primitke i prateći pravilnik za koji je ovaj tjedan otvorena javna rasprava, nova pravila na snagu stupaju s početkom siječnja.

Inače, kraj godine je, u prvom redu zbog božićnih blagdana i prigodnih nagrada, uobičajeno i vrijeme kad poslodavci isplaćuju najizdašnije iznose neoporezivih primitaka. Iako je ove godine uslijed manjka kvalitetne radne snage i inflacijskih pritisaka, i rast samih plaća zaposlenih dodatno ubrzao, poslodavci u pravilu rado posežu dio tih pritisaka na rast plaća zadovoljiti kroz neoporezive isplate. Vidljivo je to i na njihovim iznosima u dosadašnjem dijelu godine.

Prema podacima Porezne uprave, naime, poslodavci su povrh samih plaća do početka ovog tjedna zaposlenicima usmjerili i 1,3 milijarde eura raznih vrsta neoporezivih isplata – od prigodnih (poput božićnica, uskrsnica, naknada za godišnji odmor i sl.) do nagrada za rezultate rada, ali i troškova smještaja, prehrane, financiranja dječjih vrtića, premija dodatnog i dopunskog osiguranja.

Veći limiti neoporezivih isplata
Na razini cijele 2022. zaposlenicima je ukupno isplaćeno 12 milijardi kuna ili gotovo 1,6 milijardi eura. Ti iznosi posljednjih godina snažno rastu, o čemu govori i podatak da su u odnosu na npr. 2019. udvostručeni. Izgledno je da će s istekom 2023. i taj rekordan iznos biti srušen. Za nagrade za rezultata rada, primjerice, tijekom prošle godine neoporezivo je isplaćeno 570 milijuna eura, a već u prvih deset mjeseci ove godine one su premašile 500 milijuna, Na ime paušalnih naknada za troškove prehrane lani je isplaćeno 389 milijuna eura, a do kraja listopada ove godine više od 375. Isplate prigodnih nagrada pak lani su premašile 533 milijuna,  a  kako ove godine tek slijedi vrijeme božićnica, i ta vrsta neoporezivih primitaka mogla bi ove godine biti i veća nego lani.

Uz skora povećanja limita za pojedine vrste tih primitaka, od iduće godine među njima će biti i napojnice. Kad je riječ o povećanjima maksimalnih iznosa postojećih kategorija, ministar Primorac istaknuo je podizanje godišnjih neoporezivih iznosa prigodnih nagrada sa 663 na 700 eura, nagrada za rezultate sa 995 na 1120 eura, kao i paušalnih nagrada za troškove hrane na 1200 eura. Prema novim pravilima, u te tri glavne kategorije, u koje je lani usmjereno gotovo 1,5 od ukupno 1,6 milijardi eura neoporezivih isplata, odskora se maksimalni iznos koji poslodavac može isplatiti po zaposlenom tijekom godine povećava za 564,5 eura, sa sadašnjih 2455 na 3020 eura (oko 250 eura mjesečno).