U razdoblju od lipnja do kolovoza 2024. godine, Hrvatska se suočila s izrazitom ovisnošću o uvozu električne energije, pri čemu je ukupni uvoz iznosio 1316 GWh (24,8%). Ova visoka razina uvoza ističe hitnu potrebu za razvojem i implementacijom domaćih obnovljivih izvora energije kako bi se povećala energetska neovisnost i smanjila ovisnost o vanjskim izvorima, smatraju udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Kada se zbroji tržišna vrijednost uvezene energije (135 milijuna eura) s tržišnom vrijednošću emisija CO2 za termoelektrane na fosilna goriva (44 milijuna eura) i tržišnom cijenom uvezenih sirovina za iste (110 milijuna eura) dolazi se do iznosa od 289 milijuna eura koji je Hrvatska ovog ljeta platila.
Taj iznos bio bi dovoljan za izgradnju ključne mrežne infrastrukture koja bi mogla primiti potrebne kapacitete obnovljive energije, drže u OIEH-a u čijem se najnovijem izvješću o elektroenergetskim kretanjima za razdoblje lipanj-kolovoz 2024., ističe iznimno visoka potrošnja električne energije, te postavljeni povijesni rekordi na mjesečnoj razini, ponajviše zbog visokih temperatura i intenzivne turističke sezone.
Naknade za priključenje
“U nekim danima potrošnja je prelazila 70.000 MWh dnevno (prosjek je bio 58,122 MWh za ljetno razdoblje), a u srpnju je za svaki Celzijev stupanj iznad prosjeka dnevna potrošnja rasla za 1750 MWh. Prema procjeni, u Hrvatskoj je instalirano oko 1200 MW snage klima uređaja i drugih uređaja za hlađenje”, kažu iz OIEH-a i pitaju se hoće li Hrvatska konačno iskoristiti potencijal domaćih obnovljivih izvora nakon što je uvoz električne energije dosegao 24,8 posto tijekom ljeta 2024.?
“Uvoz u promatranom razdoblju odgovara dodatnoj proizvodnji sunčanih elektrana od 2721 MW koje trebamo izgraditi što prije kako bi pokrili ovaj manjak u ljetnom razdoblju i uvoz sveli na nulu. Već smo također isticali kako je trenutno najveća prepreka za razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj činjenica da HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) još uvijek nije donijela odluku o iznosu naknade za priključenje na mrežu, iako je to bila dužna učiniti prije gotovo dvije godine.
Zbog ovog kašnjenja na čekanju je 45 projekata s ukupnom snagom od 2648 MW, za koje je nadležno ministarstvo već izdalo energetska odobrenja, ali se ti projekti ne mogu realizirati”, upozoravaju iz OIEH-a.
Vedro nebo i suha atmosfera
U njihovom izvješću stoji i podatak kako je Hrvatska 12. kolovoza zabilježila najveću proizvodnju sunčane energije ikada u jednom danu jer je vedro nebo povećalo zračenje zbog sustava visokog tlaka koji se nalazio preko Hrvatske i neobično suhe atmosfere u regiji. Proizvodnja iz sunčanih elektrana iznosila je tog dana 4012 MWh čime je pokriveno 6,5 posto ukupne potrošnje.
