Prema podatcima Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture, u luci Vukovar, jedinoj hrvatskoj luci na Dunavu, od 1. siječnja do 1. studenog 2018. godine pretovareno je 336.903 tona robe. Time je već dva mjeseca prije kraja godine pretovareno više robe nego u cijeloj prošloj godini, kad je u vukovarskoj luci pretovareno ukupno 335.793 tona robe. 
Znatno bolji rezultat od lanjskog imat će i Luka Slavonski Brod – nakon 60.637 tona u 2018., u prvih deset mjeseci 2018. već je pretovareno 59.725 tona. 
 Od ostalih riječnih luka, u Luci Sisak pretovareno je 76.784 tona, dok je u cijeloj prošloj godini bilo pretovareno 68.913 tona. 
Luka Osijek imala je do 1. studenog 173.386 tona robe, a lani je pretovareno 204.137 tona.

Osječka investicija 700 mil. kn

Ubuduće bi rezultati trebali biti bolji, jer Luka Osijek kreće u veliku investiciju izgradnje novog terminala za pretovar rasutih tereta vrijednosti 145,53 milijuna kuna, koji će se nalaziti izvan užeg središta grada. 
Za izmještanje teretne luke iz Osijeka na periferiju su napravljena četiri projekta, teška ukupno 700 milijuna kuna. Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima Europske unije, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija mu je dodijeljeno 117,6 milijuna kuna ili 90,4 posto ukupne vrijednosti novog terminala.

Projekt uključuje izgradnju obalne građevine dužine 240 metara s dva veza, pristupne ceste dužine oko 300 metara, željezničkih kolosijeka dužine 610 metara, kranske staze te ostale lučke infrastrukture.

Očekuje se da će gradnja novog teretnog terminala pozitivno utjecati na smanjenje prometnog zagušenja u centru grada i sprečavanje mogućeg ekološkog zagađenja u blizini KBC Osijek, dok bi na prostoru stare luke trebao biti putnički terminal. Izgradnjom terminala grad Osijek dobit će prvu luku unutarnjih voda bazenskog tipa i prvu koja će imati usvojene europske standarde poslovanja.
Planirano je da bi se nakon završetka investicije kapacitet luke s dva milijuna tona poveća na pet milijuna.

Kako ističu iz Lučke uprave Osijek, osim terminala za pretovar suhih tereta, u planu je i prva faza izgradnje i rekonstrukcije Južne obale čija procijenjena vrijednost je 118 milijuna kuna. Druga faza tog projekta teška je dodatnih 150 milijuna kuna. Također, u planu je i izgradnja intermodalne infrastrukture zapadnog dijela luke vrijednosti 319 milijuna kuna. 
Osječani su posebno ponosni što je upravo njihov projekt prvi među svim hrvatskim lukama, morskim i riječnim, za koje je odobreno sufinanciranje iz europskih fondova.

Rast tereta u Rijeci i Omišlju

Prema podatcima Svjetske trgovinske organizacije, oko 90 posto svjetske trgovine odvija se brodovima. Od vozarina u pomorskom prijevozu godišnje se ostvari prihod od oko 380 milijardi dolara, što je oko pet posto ukupnoga svjetskog gospodarstva. Vodeću ulogu u svjetskom pomorskom prijevozu imaju brodari iz država Europske unije, koji danas kontroliraju oko 40 posto svjetske flote. Oko 90 posto robe uvezene u Europu dolazi morskim putem, a 43 posto prometa roba unutar Europe obavlja se brodovima.

Što se tereta u hrvatskim morskim lukama tiče, u prošloj je, 2017. godini, po podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u njima promet robe skočio za 12,1 posto, na 20,8 milijuna tona.
Dobri trendovi nisu se nastavili i početkom ove godine, pa je tako u prvom tromjesečju 2018. pretovareno ukupno 4,4 milijuna tona ili 7,5 posto manje nego u istim mjesecima lani. Oko 54 posto ukupnog prometa tereta ostvareno je u lukama Omišalj i Rijeka, koje su zabilježile porast. Luka Omišalj je tako sa 1,7 milijuna tona tereta u plusu od šest posto, dok je 662.000 tona tereta u Luci Rijeka porast od 7,1 posto.

Međutim, luke Ploče, Bakar i Split primile su i otpremile manje tereta nego u lanjska prva tri mjeseca.
Ukupan promet robe u morskim lukama Hrvatske ima trend suprotan onome kretanju ukupnog prometa putnika. Naime, dok ukupan promet putnika u morskim lukama ima trend rasta, ukupan promet robe ima trend pada. Ukupan promet robe u morskim lukama rastao je do 2007., kad je dosegao 30,1 milijun tona, a nakon toga uslijedio je period u kojem je ukupan promet robe uglavnom padao, i u nijednog kasnijoj godini nije ponovno dosegnuo vrijednost iz 2007. Stručnjaci uzrok pada prometa robe vide u tehnološkoj zastarjelosti lučkih kapaciteta zbog koje je iskoristivost sa svega 30 do 50 posto.

Od ukupnog prometa robe u hrvatskim morskim lukama, oko dvije trećine odnosi se na tekući teret, oko petine je suhi rasuti teret a ostatak otpada na robu u kontejnerima.
Glavnina prometa hrvatskih morskih luka odnosi se na Luku Rijeka, koja u pravilu ostvaruje više od 50 posto ukupnog prometa svih hrvatskih luka. 
Unutar hrvatskog lučkog sustava samo luke Rijeka i Ploče djeluju na tranzitnom tržištu lučkih usluga te imaju objektivne mogućnosti privlačenja stranog tereta iz zemalja u zaleđu, što je osnova njihova budućeg razvoja.

U gravitacijsku zonu Luke Rijeka ulazi cijeli hrvatski teritorij, Madžarska, Austrija, Češka i Slovačka. U gravitacijsku zonu Luke Ploče ulazi najveći dio BiH, a širi se djelomice i na Podunavlje. Luke Zadar, Šibenik i Split imaju zajedničku gravitacijsku zonu između gravitacijskih zona luka Rijeke i Ploča.

Kontejnerski terminal u Pločama

Po riječima Vladimira Lekića, direktora regionalnog predstavništva najveće kineske brodarske tvrtke Cosco Shipping, ta kompanija, koja raspolaže trećom po veličini trgovačkom flotom na svijetu, želi uvrstiti Luku Ploče u svoje poslovne planove i radi na uspostavi redovitih brodskih veza kojima će ona postati odredište za uvoz i izvoz roba od 2019. godine.
Poslovi Cosca na Jadranu trenutno se odvijaju preko luke Rijeka, u kojoj ta tvrtka posluje od 2009. godine, te slovenskog Kopra, koji je luka za promet tereta prema zemljama središnje Europe.
Cosco je 2016. godine kupio većinski vlasnički udio u grčkoj luci Pirej, koja je postala glavnim mediteranskim čvorištem tvrtke za prijevoz tereta.

Iz grčke luke manjim se brodovima prevoze kontejneri do luka poput onih na Jadranu, a u Coscu žele da jedno od takvih odredišta postanu i Ploče, iz kojih bi se servisiralo rastuće tržište robama u BiH. U tvrtki Dragon Maritime, pod kojim Cosco posluje u regiji, smatraju da bi im preduvjet za širenje poslovanja u Pločama bila uspostava kontejnerskog terminala te uspostava redovitih linijskih vlakova za prijevoz kontejnera.