Hrvatska narodna banka u utorak je otvorila vrata Moneterre, mjesta gdje se može saznati dosta toga o novcu. O njegovu nastanku, povijesti i razvoju od pretpovijesti pa do digitalnog eura, o njegovoj upotrebi i ulozi u našim životima, kao i o ulozi poslovnih i središnjih banaka….

Iako se deklarira kao muzej novca HNB-a, Moneterra nije klasičan muzej kakav često imaju središnje banke, barem ne u smislu izložbe kovanica i novčanica, ističe guverner Boris Vujčić. Ona je ponajprije interaktivni edukacijsko-informacijski centar koji ima elemente muzeja, ali prvenstveno želi djelovati informacijski i edukativno.

Tako će, primjerice, posjetitelji Moneterre moći na temelju nekoliko glavnih troškovnih stavki izračunati osobnu stopu inflacije i usporediti je sa službenom. U njoj će nakratko moći “glumiti” guvernera na simulatoru monetarne politike te “odlučiti” o podizanju ili spuštanju kamatne stope, a usput dobiti i odgovor jesu li pritom rezonirali kako treba.

Uz ostalo, posjetitelji će moći uroniti u globalni novčani vremeplov s pregledom nastanka i korištenja novca, ali isto tako nudi im se testiranje važnih načela upravljanja osobnim financijama i osvješćivanje kako emocije i pristranosti utječu na trošenje novca i donošenje financijskih odluka.

Abeceda novca
Kroz četiri zone (od Abecede novca i zone Banke, središnja banka i ja, pa do Epizoda financijskog stresa te Tri desetljeća izazova samostalne monetarne politike) priča se priča koja vodi od daleke prošlosti, pa i vremena prije samog novca (trampe) do suvremenih tema, ali i onih koje nas očekuju u budućnosti, poput razvoja digitalnog novca središnjih banaka ili razvoja primjene umjetne inteligencije u poslovnim i središnjim bankama.

Izražavajući zadovoljstvo što se HNB napokon pridružio središnjim bankama koje već otprije imaju slična mjesta, guverner Vujčić podsjeća kako je njihova uloga i komunikacija s građanima o tome što, primjerice, rade središnje banke, ali i što novac znači u obavljanju ekonomskih funkcija u suvremenom svijetu.

Drugim riječima, jedna od važnijih funkcija Moneterre je djelovanje u smjeru poboljšanja financijske pismenosti i upoznavanje s mnogim stvarima koje su se dosad nastojale približiti široj javnosti kroz neke druge redovne programe.

S tim u vezi guverner ističe kako je prošle godine HNB s istim ciljem posjetilo desetak tisuća mladih, kao i da je njegovu izložbu o euru posjetilo oko 28 tisuća ljudi, a više od 1100 ljudi je, kaže, iskoristilo i priliku za posjet tijekom Dana otvorenih vrata. No, dosad središnja banka nije imala prostor koji bi bio stalna postava, a što se omogućuje s Moneterrom.

Interaktivni projekt
“Sretni smo što napokon imamo priliku za kontinuirano predstavljanje edukacijskih sadržaja koji pomažu ljudima da shvate financijska tržišta, probleme i ulogu tih tržišta, kao i ulogu središnjih banaka na njima”, podcrtao je guverner.

Projekt Moneterre, prostora koji se danas proteže na više od 600 četvornih metara, stajao je 3,7 milijuna eura. Ističu kako su u usporedbi s nekim sličnim projektima drugih središnjih banaka uspjeli za manje novca napraviti interaktivni, digitalni suvremeni projekt. Jedan od razloga su uštede postignute na zbirkama kovanica i novčanica. Naime, nisu ih otkupljivali jer to nije primarna misija Moneterre, a te zbirke već postoje u obližnjem Arheološkom muzeju i HNB-ov centar nudi poveznicu na njih.

Moneterra je smještena na Europskom trgu, ali to nije njezina trajna adresa. Plan je da u najmu na toj adresi ostane dok se u glavnoj zgradi Hrvatske narodne banke na Trgu burze oslobodi prostor koji danas zauzima trezor, koji će se s izgradnjom novoga preseliti iz sjedišta HNB-a. U dogledno vrijeme centar će se dodatno proširiti za još jednu dvoranu u kojoj će se ubuduće održavati razne edukacije, predavanja i/li tribine.