Hotelska kuća iz Komiže Modra špilja, u stečaju od 19. rujna 2014. nakon obustave predstečaja, u petu godinu tog postupka, a ukupno gledajući posrijedi je već više od 6 insolvencijskih godina, ipak ulazi s mogućim rješenjem.

Kako bi se provelo namirenje vjerovnika na jednoj, te omogućilo vlasničko i financijsko restrukturiranje kao i ulaganja na drugoj strani, uz nastavak i razvoj poslovanja izlaskom iz stečaja s ulagačem PBZ CO-om koji će podići kategorizaciju, izrađen je i novi stečajni plan. Stečajni upravitelj Ivo Bučan potvrđuje da je za njega dobio usmenu suglasnost predstavnika države, glavnog stečajnog i razlučnog vjerovnika, a još se čeka pismena potvrda.

Prema tom planu, dužniku se ostavlja sveukupna imovina radi nastavka poslovanja, a predviđenim mjerama lišava se obveza od oko 90 mil. kuna. Nakon što budu provedene sve radnje u temeljnom kapitalu dužnika, uključujući i novčani ulog PBZ CO koji bi imao 91,62% komiške tvrtke, udjel Ministarstva financija iznosio bi 6,48% (sad država ima oko 45%). Ostali postojeći dioničari držali bi 1,9% dionica.

Na skupštini vjerovnika izabrani ponuditelj PBZ CO, radi namirenja stečajnih vjerovnika, preuzima obvezu sudjelovanja u povećanju temeljnog kapitala uplatnom u novcu 29,9 mil. kn. Uz to, u prvom ciklusu ulaganja predviđen je iznos od 121 mil. kuna što se najviše tiče obnove hotela Biševo. 

Za namirenje tražbina nenovčanim oblikom namirenja unosom tražbina u temeljni kapital predviđene su tražbine stečajnog vjerovnika Ministarstva financija koje iznose 63,47 mil. kn, a ta će mjera za posljedicu imati oslobođenje obveza stečajnog dužnika u navedenom iznosu.

Radi pokrića akumuliranih gubitaka predviđeno je, naime, pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala (smanjenje nominale s 300 kn na 10 kn). Sveukupni iznos tražbina radnika i Agencije za osiguranje tražbina radnika od 3,07 mil. kuna bit će isplaćen u novcu iz sredstava uplaćenih u povećanje temeljnog kapitala u novcu, najkasnije trećeg dana od pravomoćnosti sudskog rješenja o izvršenom upisu povećanja temeljenog kapitala u novcu. 

Ministarstvo financija kao ključni vjerovnik treba se izjasniti daje li pismenu izjavu slaže li se sa stečajnim planom,  što bi značilo da se slaže s planom namirenja po kojem se njegova potraživanja pretvaraju u udjel te s otpisom tekućih zateznih kamata nakon pokretanja stečaja na što razlučni vjerovnik ima pravo po Ovršnom zakonu. 

Upravitelj smatra da će konačni stav države biti poznat nakon razmatranja stečajnog plana kroz sljedećih 30-ak dana, odnosno u slučaju da dobije zeleno svjetlo, slijedi skupština vjerovnika pa bi stečaj mogao do kraja godine završiti. Inače, alternativna opcija kroz likvidaciju dovela bi do oko 3% namirenja tražbina radnika, dok bi razlučni vjerovnik naplatio 1/3 tražbina.