Potražnja za putovanjima u Europi ovog je ljeta pokazala solidan oporavak, iako se prema posljednjem tromjesečnom izvješću o trendovima i perpektivama povratak na predpandemijske razine ne očekuje prije 2024.

Ako je suditi prema ovogodišnjim ostvarenjima turističkog sektora u Hrvatskoj, to se čini izglednim i znatno prije, ponajprije u odnosu na konkurentske zemlje s kojima se obično uspoređujemo.

Dok se uz najave nastavka oporavka industrije putovanja za iduću godinu uglavnom upozorava da bi povećanje troškova međunarodnih putovanja moglo nepovoljno utjecati na dostupnost putovanja, zagrebački Ekonomski institut u okviru projekta TourCro financiranog od Hrvatske zaklade za znanost nastavlja analizirati šire učinke i aspekte velike oslonjenosti Hrvatske na turizam.

Česta u tech sektoru
U radu nedavno objavljenom u časopisu Tourism Management, jednom od top tri u području turizma i top deset u području menadžmenta na svijetu, Maruška Vizek s EIZ-a te Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku i Josip Mikulić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta analizirali su kako turistička aktivnost utječe na pojavu brzorastućih poduzeća u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj.

U najkraćem, rezultati analize sugeriraju da i ranjivost lokalnih jedinica na turističku aktivnost i povećana sezonalnost turizma u lokalnim jedinicama negativno utječu na nastanak brzorastućih poduzeća. Taj aspekt važan je zbog značaja brzorastućih poduzeća za ukupnu ekonomsku aktivnost.

Prema definiciji OECD-a brzorastućim poduzećima smatraju se ona koja ostvare rast prihoda od prodaje od barem 20% u roku od tri godine i koja su na početku promatranog trogodišnjeg razdoblja imala barem deset zaposlenih, a prema nekim istraživanjima odgovorna su za stvaranje 50% svih novih poslova i prihoda u uslužnom sektoru, podsjeća Vizek u komentaru na stranicama Instituta u vezi s rezultatima spomenute analize.

Brzorastuća poduzeća uzrokuju, kaže, pozitivne uzlazne i izlazne učinke prelijevanja unutar lanca dodane vrijednosti kojem pripadaju, a često su u sektorima koje karakterizira visok intenzitet primjene znanja i tehnologija.

Dva načina
Objašnjava i kako se empirijska analiza u radu provodi na razini jedinica lokalne samouprave od 2012. do 2019., pri čemu je predmet analize populacija od više od 100.000 poduzeća (pravnih osoba) registriranih u zemlji u tom razdoblju. Turistička aktivnost je predstavljena na dva načina: kao indeks ranjivosti na turizam jedinica lokalne samouprave te kao intenzitet sezonalnosti turističke aktivnosti u tim istim lokalnim jedinicama.

“Negativan utjecaj povećane sezonalnosti turizma u lokalnim jedinicama na nastanak brzorastućih poduzeća očituje se u nalazu prema kojemu povećanje sezonalnosti turizma za 10 indeksnih bodova u prosjeku dovodi do smanjenja udjela brzorastućih poduzeća u ukupnim poduzećima za 3 do 6 postotnih bodova.

Istovremeno, povećanje indeksa ranjivosti turizma od 10 indeksnih bodova u prosjeku smanjuje udio brzorastućih poduzeća za 0,6 do 1,5 postotnih bodova”, ističe u svom osvrtu pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta. Drugim riječima, kaže, i veća ranjivost na turizam i izrazitija sezonalnost turizma u lokalnim jedinicama povezana je sa smanjenjem udjela brzorastućih poduzeća u ukupnom broju poduzeća u lokalnim jedinicama.

Međutim, učinak veće turističke sezonalnosti na smanjenje broja brzorastućih poduzeća je 4 do 6 puta veći od negativnog učinka turističke ranjivosti. ”

To znači da podiskorištenost kapitalnih resursa koji se upotrebljavaju za pružanje turističkih usluga, velike fluktuacije u turističkim prihodima i povećana osjetljivost lokalnih jedinica na vanjske negativne šokove ograničavaju mogućnosti za rast poduzeća iz drugih sektora u gradovima i općinama u kojima je turistička sezonalnost posebice izražena”, zaključuje Vizek.