Štititi tržišno natjecanje u trenutačnoj situaciji nije lako. Nju, naime, karakteriziraju odluke vlada koje tržišnu utakmicu uvelike remete.

Domaća tako regulira, odnosno zamrzava cijene, a Marija Vučković, ministrica poljoprivrede s godišnje konferencije Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) šalje poruku koja dodatno zaoštrava ionako napete odnose države i trgovaca.

“Nije popularno dirati u cijene, niti u marže. No ako AZTN mora voditi računa o primjeni jednakih uvjeta za sve, onda se moramo zapitati mogu li značajne razlike u maržama dovesti do snažnog negativnog utjecaja na male i srednje poduzetnike u poljoprivrednom sektoru. To je pitanje o kojem ćemo u narednim mjesecima raspravljati”, poručuje.

Za i protiv ograničavanja marži
Da strani trgovački lanci domaće proizvođače stavljaju u nepovoljan položaj upozorava i Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.

“Primijetili smo da se na hrvatske proizvode stavljaju bitno veće marže koje sežu i do 80%. Također, uvoze se proizvodi iste vrste po bitno nižim cijenama, ponekad i ispod proizvođačkih. Naše su sumnje da se druge države članice, putem svojih trgovačkih lanaca rješavaju tržišnih viškova, što znači da su njihovi proizvođači dobili skrivene potpore. Sve to navodi na zaključak da strani trgovački lanac radi sve kako bi plasirao i prodao proizvod iz uvoza, odnosno svoje zemlje, što ograničava prodaju domaćih proizvoda”, upozorava Petir.

Zbog ovih sumnji saborski Odbor za poljoprivredu, kaže Petir, tražio je od nadležnog ministarstva da se takva postupanja proglase nepoštenom trgovačkom praksom i reguliraju zakonom. “Iz Ministarstva poljoprivrede uvjeravaju da će problem riješiti pravilnikom o tržišno osjetljivim proizvodima, a čije se stupanje na snagu stalno odgađa”, kaže Petir.

Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, upozorava da za slobodno tržišno natjecanje nikada nije dobro ograničavati ili fiksirati cijene. “Pravo tržišnog natjecanja je tu da kontrolira, ali ono ne može ograničavati. Znam da se svašta događa i da se manipulira ali nisam sigurna da bi ograničavanje marže bilo dobro zakonsko rješenje”, poručuje.

Uostalom, Agencija je kroz Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, uvelike uredila tržište.

“Primjećujemo napredak jer nepoštenih trgovačkih praksi u tom je području danas puno manje. Prije je bilo puno više prekoračenja rokova plaćanja (30 dana za svježe proizvode i 60 za ostale) te je više pisanih ugovora i više općih uvjeta poslovanja, kojih često nije bilo kada je Zakon stupio na snagu prije pet godina”, kaže Kapural napominjući i da su Zakonom točno propisane nepoštene prakse protiv kojih mogu djelovati te da, suprotno čestom mišljenju javnosti, Agencija nema ovlasti djelovati protiv onoga što netko smatra nepravednim.

Nagodbe u praksi
A osim nepoštenih trgovačkih praksi AZTN, koji broji tek nešto više od 50 zaposlenih koji moraju nadzirati dva vrlo kompleksna područja (tržišno natjecanje i nepoštene trgovačke prakse) čini mnogo kako bi osigurao što pravedniju tržišnu utakmicu. Prije dvije godine uveli su novi instrument u tržišno natjecanje – nagodbe u predmetima zabranjenih sporazuma između poduzetnika koji su konkurenti, odnosno kartela.

Kako instrument još nije zaživio u praksi, na godišnjoj je konferenciji AZTN-a organizirana rasprava kako bi svi uključeni dobili uvid kako bi trebao funkcionirati. Instrument, naime, daje mogućnost strankama da pokrenu nagodbu.

Zauzvrat im se umanjuje novčana kazna od 10 do 20%, no moraju se obvezati da neće podnijeti tužbu protiv rješenja AZTN-a kojim se utvrđuje povreda. Upravo ova obveza, uz činjenicu da prilikom podnošenja zahtjeva stranka ne zna iznos kazne, najveći je kamen spoticanja u odluci, najčešće pokajnika, da pristane na nagodbu. Sve nedoumice koje poduzetnici imaju AZTN će pokušati otkloniti kroz smjernice. U izmjene Zakona još neće ići.