U srcu male istarske općine Tar-Vabriga planira se izgraditi ogromni tematski park po uzoru na Gardaland na površini od preko 376.000 kvadratnih metara, s ukupnim ulaganjima od oko 240 milijuna eura. Park će, ako negdje ne zašteka s papirologijom, zapošljavati 500 djelatnika i isto toliko radnika zaposlenih u kooperantskim firmama, koje će s parkom poslovati. Brojke su impozantne, a investitori predviđaju da će godišnje park posjetiti preko milijun i osamsto tisuća posjetitelja (5.000 posjetitelja na dan).
Talijansko-austrijska grupacija poduzetnika i ulagača s vezama s europskim investicijskim fondovima spremna je u Istri izgraditi park po uzoru na Gardaland; veliki prostor za zabavu i rekreaciju i prvi takve vrste u Hrvatskoj, piše Novi list. Investitori namjeravaju, uz cestovne veze, otvoriti i svakodnevnu morsku vezu hidrogliserima s Venecijom, kako bi ostvarili predviđen i poželjan rekordni broj posjeta. Jučer je u uredima tarske Općine predstavljen taj ambiciozan projekt, uz nazočnost hrvatskog ministra turizma Antuna Klimana.
"Radi se o kapitalnom objektu no, tu sam da odgovorno ukazujem i na eventualne probleme. U prvom redu, Hrvatska u turizmu doživljava vrtoglavi rast ulaganja, a smo ove godine smo otvorili izgradnju 40 hotela, što novih što obnovljenih, dok je iduće godine u planu otvaranje dodatnih pedeset hotela. Već danas Hrvatska teško prati ta ulaganja s odgovarajućom radnom snagom. S druge strane, investitor govori o 1,8 milijuna godišnjih posjeta. To je opet brojka koja zadaje vrtoglavicu, jer će se cijela infrastruktura morati prilagoditi tim brojkama i to nije lako rješiv problem. Svaka čast ulagačima i iskazanoj hrabrosti, ali na probleme treba ukazat", rekao je ministar Anton Kliman.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.240 milijuna? Ljudi moji, zar je to postala praksa, da tamo gdje je najmanje (vlastitog) novca ljudi barataju ciframa o kojim nemaju pojma i koje ne bi znali napisati na papir kad bi ih tražio da to naprave?! O kakvim vi milijunima i milijardama stalno pričate?
Odlicna vijest. U Istri idemo naprijed, a ostatak Hrvatske neka se bavi ustasama i partizanima. Kad ekonomske razlike izmedju Istre i ostatka Hrvatske postanu toliko velike da se vise ne mogu sakriti – onda ce istarska putovnica postati nesto puno stvarnije nego to je to danas. Svjetonazorske razlike Istre i ostatka Hrvatske vec su vidljive i ne mogu se sakriti. U Istri ustase i partizani nisu tema, a Tita se ne sramimo. Jer se ne sramimo svoje proslosti.
Kak' se to besramno lupaju brojke. 500 sim, 500 tam i u kratkom roku nezaposlenih uopće nebi trebalo bit, a ekonomija bi procvjetala k'o muhare posle kiše.
gledaj, u toj općini ekonomija cvijeta već 50 godina i nema naznake da će prestati. jedino što smeta je činjenica da svaki dan na tv-u i u medijima gledamo rekorde turizma u splitu (koji su na razini države na razini statističke pogreške), javljanja su redovito iz dubrovnika (3. i 4. mjesto po broju noćenja), zadra (15. mjesto po noćenjima), splita (20. mjesto po noćenjima), dok iz rovinja, poreča, pule, tara, vabrige, umaga nema apsolutno ničega, osim u crnoj kronici. samo poreč i okolica (a to je tar/vabriga i funtana – općina sa jačim turizmom od splita, zadra i šibenika zajedno) ostvaruju 15% hrvatskog turizma, a u medijima nikad ništa, tj. skoro pa ništa. i onda ne treba čuditi pojava istarskih putovnica i sličnog. ignoriranje, a istovremeno cijeđenje novaca iz najrazvijenije turističke regije, a da im se pritom nikad, baš nikad ne oda minimalno priznanje, dovodi do frustracije, a ona dovodi do pogubnih ideja. ne mogu nama istarski novci biti dragi, a njih ćemo marginalizirati. i onda ovakvi debilni tekstovi
Kak’ se to besramno lupaju brojke. 500 sim, 500 tam i u kratkom roku nezaposlenih uopće nebi trebalo bit, a ekonomija bi procvjetala k’o muhare posle kiše.
Uključite se u raspravu