Uobičajeno za krizne situacije, u poslovanju banaka je s izbijanjem epidemije Covid-19 došlo do uzleta kreditiranja države, ali to ipak nije dovelo do istiskivanja kredita privatnom sektoru, zaključak je najnovije analize Hrvatske udruge banaka o kreditnoj aktivnosti banaka.

Ona je održana oko pretkrizne razine, a u nekim tržišnim segmentima, u prvom redu kod stambenih kredita stanovništvu, rast je i ubrzan.

S 8,8 posto godišnje stope rasta u srpnju oni trenutno i prednjače tempom rasta, što se u dobroj mjeri pripisuje Vladinu programu subvencioniranja tih kredita.

Ukupni plasmani banaka potkraj srpnja dosegnuli su 234,3 milijarde kuna, što je oko osam milijardi ili 3,8% više nego u srpnju 2019. Toliko iznosi i prosjek međugodišnjih stopa rasta za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, koji je pak za isto lanjsko razdoblje, primjerice, bio 2,7 posto.

Domaći krediti poduzećima u srpnju su dosegnuli 85,6 milijardi kuna, što je pet posto više nego u istom lanjskom mjesecu, ali i 2,2 posto više nego na kraju veljače kao zadnjeg pretkriznog mjeseca.

S ožujskim mjerama “zaključavanja” niza gospodarskih aktivnosti mnoga poduzeća pohrlila su po kredite za likvidnost, ali i više ih je ubrzo posegnulo i za traženjima moratorija ili refinanciranja.

Te su posebne mjere dosad odobrene za nepunih 25 milijardi kuna kredita tvrtkama (od ukupno 29 milijuna kuna teških zahtjeva, s tim da ih je manji dio još u obradi), što znači da je njima obuhvaćeno gotovo 30 posto ukupnog portfelja kredita tvrtkama.

U HUB-ovoj analizi ističe se kako stanje kredita u bilancama zbog promjenjive dinamike otplata, učinaka vrednovanja i prodaja kreditnih portfelja često ne prikazuje stvarnu sliku.

Tako su, primjerice, bruto novoodobreni krediti poduzećima u razdoblju od ožujka do srpnja dosegnuli 64,4 milijarde kuna, što je za čak 31,2 posto više nego u istom razdoblju lani.

To odražava zadovoljavanje naglo povećane potražnje za kratkoročnim kreditima za likvidnost (od kojih je dio u međuvremenu vraćen), kao i potražnju za refinanciranjem starijih kredita.

To je ujedno i objašnjenje velike razlike između stopa rasta novoodobrenih i neto kredita u konsolidiranoj bilanci bankarskog sustava.

Dvanaestomjesečni prosjeci tzv. neto kreditnih tokova poduzećima i stanovništvu zadržali su se u pozitivnoj zoni i do srpnja nisu pokazali očitu tendenciju smanjenja”, naglašavaju u toj bankarskoj udruzi podcrtavajući pritom kako najrealniju sliku pružaju upravo podaci o novoodobrenim kreditima umanjeni za otplate (zbog čega nisu pod utjecajem refinanciranja) i sve učinke vrednovanja plasmana.

No, i dvanaestomjesečni prosjek međugodišnje stope rasta bruto novoodobrenih kredita također ukazuje na povećano kreditiranje sektora poduzeća i usporavanje kredita sektoru stanovništva.

Rizici i neizvjesnosti

Osim što kod građana nije zabilježeno pojačano oslanjanje na kratkoročne izvore financiranja, u poslovanju s njima proteklih je mjeseci znatno manje bio izražen i utjecaj zahtjeva za moratorije i refinanciranje na raličite pokazatelje kreditne aktivnosti.

Kreditni portfelj sektoru stanovništva u godinu dana je povećan četiri posto, na 135 milijardi kuna, a u usporedbi sa stanjem krajem veljače, odnosno uoči izbijanja epidemije, teži je 0,5 posto.

Što zbog objektivnih ograničenja, što zbog preferencija pod utjecajem krize, apetiti građana za gotovinskim kreditima osjetno su splasnuli, kao uostalom i optika banaka u pogledu rizika i neizvjesnosti vezanih uz posljedice pandemije na kreditnu sposobnost tražitelja kredita.

Istodobno, kod stambenih je kredita u pet mjeseci od zadnjeg predkriznog mjeseca zabilježeno povećanje za 3,4 posto. Budući da su “gotovinci” koji su uz stambene kredite i najzastupljeniji u kreditnom portfelju građana usporili godišnji rast s ne tako davnih dvoznamenkastih stopa na samo 2,8 posto u srpnju, udio stambenih se povećao na 44,3 posto.

Promatra li se samo drugo tromjesečje, stambeni su krediti rasli čak devet posto, gotovinski nenamjenski krediti oko četiri, dok su prekoračenja po transakcijskim računima smanjena za 6,3 posto, pokazuje HUB-ova analiza.

Usporedbe na razini EU

Inače, pod utjecajem posljedica korona krize opterećenje rezultata banaka troškovima rezerviranja u drugom je kvartalu povećano; 38 posto neto rezultata prije rezerviranja odlazi za ispravke vrijednosti i rezervacije, a to je za oko 11 postotnih bodova više u odnosu na isti kvartal prethodne godine, naglašava se, među ostalim, u analizi.

Isto tako, ona sugerira da se trend-dobit na bazi zadnja četiri tromjesečja u posljednje vrijeme kretala oko pet milijardi kuna, ali je krajem lipnja 2020. godine smanjena na 4,2 milijarde.

Naime, kad se izdvoji samo drugo tromjesečje 2020., banke su zabilježile smanjenje dobiti na samo trećinu ostvarene u istom lanjskom kvartalu.

Usporedbe kretanja kreditne aktivnosti na razini EU u poslovanju s poduzećima pokazuju da je podjednak broj zemalja Europske unije u prvom polugodištu zabilježio rast i pad kredita poslovnom sektoru od oko dva posto. Hrvatska se svrstava među one sa skromnijim rastom, u čemu je prednjačila Francuska.