"U ovom procesu se radi o tome da je Štrok znao da njegov poslovni Guenter Striedinger nije mogao djelovati sam i odobriti mu kredit u tolikom iznosu", rekao je na početku procesa državni odvjetnik Norbert Lading.

Optužnica Štroku predbacuje da je preko svog poslovnog partnera i tadašnjeg člana uprave Hypo banke Striedingera dogovorio kredit u visini od šest milijuna eura za kupnju zemljišta na otoku Jakljan, u blizini Dubrovnika.

Kako se navodi, nadzorni odbor Hypo banke nije bio upućen u proces odobravanja kredita te je bio "stavljen pred gotove činjenice". Striedinger je kao suponuđač u projektu Jakljan jamčio iznosom od 300.000 eura, na temelju čega je kasnije i isplaćen kredit u visini od 6,7 milijuna eura.

Vještak u procesu je zaključio da se u postupku davanja kredita nije insistiralo na provjeravanju boniteta klijenta.

Na kraju zbog nejasnoća oko vlasništva zemljišta na Jakljanu do ostvarenja čitavog projekta nikada nije došlo.

Guenther Striedinger je za isti slučaj već početkom 2016. osuđen dodatno na 18 mjeseci zatvora zbog pronevjere.

Goran Štrok je pred predsjednikom sudskog vijeća Christianom Leibhauserom-Karlom izjavio da je nevin i da se ne osjeća krivim.

Njegov branitelj, odvjetnik Rolan Grlić izjavio je kako je njegov 70-godišnji klijent "cijeli život radio u turizmu" te da je naišao na zemljište na Jakljanu kojem je vlasnik bila Republika Srbija i koja je zemljište dala na prodaju. Međutim, kako je nastavio Grlić, Hrvatska je u međuvremenu "jednostrano" nacionalizirala to zemljište pa se tako kupoprodaja nije mogla ostvariti.

"Banka je cijelo vrijeme bila informirana o problemima i mogla je u svakom trenutku zaustaviti projekt. Moj klijent je čitavo vrijeme igrao s otvorenim kartama i ne može mu se predbaciti kako je nešto pokušao sakriti.  On nije ničim pridonio ovoj pronevjeri", zaključio je Grlić, a kako prenosi austrijska informativna agencija APA i javni servis ÖRF.

U prijašnjem procesu Striedingeru je zaključeno kako Srbija nikada nije bila uknjižena na zemljište na Jakljanu.