Unatrag nekoliko godina moguće je vidjeti strane radnike, radnike iz trećih zemalja kako obavljaju razne poslove u turizmu i ugostiteljstvu te na gradilištima u ljetnim i zimskim sezonama. Odnedavno je sve više Nepalaca, Indijaca, Filipinaca te radnika iz mnogih nama dalekih zemalja moguće vidjeti na sve više radnih mjesta u Rijeci, naročito dostavljačkim poslovima, piše Novi list.
Prema podacima Policijske uprave primorsko-goranske, u devet mjeseci 2022. godine zaprimljeno je 13.116 zahtjeva za dozvolu za boravak i rad, dok je u istom razdoblju prošle godine zaprimljeno ukupno 7.617 zahtjeva. Samo na području grada Rijeke i riječkog prstena ukupno je zaprimljeno 4.355 zahtjeva, dok je njihov broj prošle godine iznosio 2.732.
Bolji život u Hrvatskoj
Jedan od stranih radnika u Rijeci je i Nepalac Dhirendreom Tamangom koji je poput mnogih njegovih sunarodnjaka, stigao kako bi našao ono što zovu boljim životom, ali i bolje prihode, jer veliki dio zarade šalje svojoj obitelji.
Trend porasta broja stranih radnika u dostavljačkim poslovima potvrdio nam je i odgovor Marina Šušnjara, direktora Wolt platforme u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, partneri koji zapošljavaju dostavljače primijetili su da ne mogu osigurati dovoljan broj ljudi samo putem prijava hrvatskih državljana te su odlučili proširiti bazu potencijalnih zaposlenika i okrenuti se uvozu i zapošljavanju stranih državljana.
“Zemlje s kojima naše partnerske tvrtke najviše surađuju su Indija, Nepal i Filipini, ali i Sjeverna Makedonija, Albanija i nama bliže zemlje. Ipak, trenutni postotak stranih državljana koji rade na Wolt platformi u Rijeci kao partner dostavljači manji je od 5 posto ukupnog broja dostavljača”, rekao je Šušnjar.
Razlike u načinu rada
Desanka Babić iz Star agencije za posredovanje u zapošljavaju objasnila nam je kako funkcionira aranžman kojim strani radnici dolaze. Naime, hrvatske agencije za posredovanje u zapošljavanju sklapaju ugovore s lokalnim, stranim agencijama koji na temelju njihovih zahtjeva potražuju odgovarajuću radnu snagu. Strani radnik po dolasku plaća samo avionsku kartu, dok agencije, za to što su im doveli radnika te ako su obje strane zadovoljne, od poslodavca naplaćuju mjesečnu naknadu. Na taj način su, kaže Babić, radili s GP-om Krk, ali i mnogim ostalim tvrtkama.
“Jedini i najveći problem će biti dovođenje kvalitetne radne snage koja je na neki način obučena i upoznata s našim tržištem rada. Radnici koji dođu iz Indije, Pakistana i Nepala, osim što dožive kulturni šok, nisu upoznati s našim načinom i uvjetima rada. Pritom se ne može reći da ne znaju raditi, već jednostavno imaju iskustva s drugačijim principima rada te bi trebalo naći period od nekoliko mjeseci da se nauče i priviknu. Na našoj mrežnoj stranici stoga smo postavili relevantne podatke i informacije o uvjetima rada, a ono što se trudimo ostvariti, te što smatram da bi i Vlada Republike Hrvatske trebala napraviti, jest osmisliti način na koji bismo strane radnike obučavali prije nego što započnu s radom i stignu u našu zemlju. Tako bi se smanjio jaz prema onome što strani radnici smatraju da se od njih očekuje, a poslodavcima bi se osigurala kvalitetna radna snaga”, zaključuje Desanka Babić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu