Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom konstanto prati promjene o obraćanjima, a koje se tiču upravo problema osoba s invaliditetom.

Napredak je postojeći, no brojevi koji detektiraju postojanost problema, a o kojima se piše u Izvješću o radu za 2017., su još uvijek značajni. Do kraja 2017. Uredu pravobraniteljice obratilo se 1827 građana, što jasno ukazuje na činjenicu da su osobe s invaliditetom aktivnije u zastupanju vlastitih prava, a s druge strane i da napori Ureda dobivaju na svrsi.

Poštivanje ljudskih prava
"Postupali smo i po 266 obraćanja iz prethodnih razdoblja, što je ukupno 2093 razmatranih zahtjeva građana. U zaštiti i afirmaciji prava osoba s invaliditetom te suzbijanju svih oblika diskriminacije bilo je ukupno 2913 postupanja po navedenim pritužbama; upućeno je više od 650 preporuka i upozorenja nadležnim tijelima, predloženo preko 60 izmjena odredbi i dano 43 mišljenja u 31 propisu. Izvršili smo 47 obilazaka prostora u kojima su smještene, borave ili su zaposlene osobe s invaliditetom, izlagali na 86 stručnih skupova i radionica zagovarajući društveni model invaliditeta i načela razumne prilagodbe te aktivno sudjelovali u 121 događanju", istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Kao i prethodnih godina najviše obraćanja, čak njih 300, prema podacima iz Izvješća o radu iz 2017. godine, više od 300 obraćanja građana s invaliditetom pravobraniteljici odnosilo se na područje socijalne skrbi, a upravo to jasno ukazuje i na činjenicu da su osobe s invaliditetom i dalje predmetom skrbi, a ne nositelji prava. Da je taj problem postojeći govori i brojka od 10.000 i više osoba s invaliditetom u Hrvatskoj koje danas žive u institucijama, što je u nekim slučajevima protivno i načelima poštivanja ljudskih prava osoba s invaliditetom i obvezama koje je država preuzela ratifikacijom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, napisala je pravobraniteljica u Izvješću. "Na posljednji dan 2017. godine u organiziranom stanovanju nalazile su se samo 623 osobe, dok se u centrima za pružanje usluga u zajednici (transformirani domovi socijalne skrbi) nalazilo 187 osoba", dodala je o problemu segregacije Anka Slonjšak.

Problem rane intervencije
Osim problema segregacije, jedan od ustaljenijih je i u usluzi pružanja rane intervencije. Glavni problem su duge liste čekanja, nedostupnost usluge na svim područjima i nedovoljna informiranost od pedijatra i socijalne skrbi. 

"Ozbiljne i konkretne aktivnosti u smislu razvijanja i širenja mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju se ne provode, nema povećanja broja pružatelja usluga, niti je povećan broj korisnika obuhvaćenih izvaninstitucionalnim uslugama. Svega 518 djece ostvarilo je pravo na ranu intervenciju u sustavu socijalne skrbi. Nacionalni okvir za probir i dijagnostiku djece s poremećajima iz spektra autizma od 0-7 godina, iako je dovršen, nije implementiran u zdravstveni sustav RH", zaključila je o tom problemu Slonjšak.