Hrvatski vinari izvezli su u prvih 11 mjeseci prošle godine vina u količini od 4693 tona, što je čak 60 posto veća količina koja je završila na vanjskim tržištima u odnosu na isto vrijeme 2016. 

Pritom je vrijednosno izvoz bio veći za više od 36 posto odnosno za više od tri milijuna eura. Podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju da smo na izvozu vina u od siječnja do studenoga 2017. zaradili 11,89 milijuna eura, dok je godinu ranije izvoz iznosio 8,73 milijuna eura. S druge strane uvoz vina smanjen je količinski za 13 posto na 24.902 tone, a vrijednosno za pet posto na 26,7 milijuna eura, što je manje za milijun i pol eura. 

Otvorena nova tržišta
Sam pogled na bilancu trgovine vinima pokazuje da smo i dalje ovisni o ogromnim količinama uvoznog vina. Iako su domaći vinari, pod pritiskom jeftinih vina iz cijeloga svijeta, očito morali svoje zalihe početi izvoziti na nova tržišta, kada se uđe u analizu podataka vidljivo je zapravo da je količinski, ali i vrijednosno najveći rast izvoza povuklo tržište susjedne Bosne i Hercegovine. 

Na tržištu te države završila je čak 1091 tona hrvatskog vina vrijednoga 3,18 milijuna eura odnosno više od jedne četvrtine izvoza. Izvoz vina u BiH je povećan za čak 744 tone odnosno vrijednosno gledajući gotovo duplo više nego godinu dana ranije. Nešto veće količine vina izvezene su na tržište Njemačke – sa 613 na 695 tona, Austrije sa 648 na 804 tona, te Crne Gore sa 171 na 242 tona. Nikola Benvenuti, predsjednik udruge istarskih vinara Vinistra kaže kako može izraziti zadovoljstvo jer je ovo dokaz da su hrvatski vinari zajedničkim radom uspjeli preokrenuti trend. 

(Ne)učinkovite promocije
"To su i dalje male brojke u usporedbi sa zemljama regije, primjerice Srbijom i Slovenijom. Moramo rasti po većoj stopi. Problem je u tome što nemamo dovoljno jasno razrađenu strategiju i određena tržišta na kojima ćemo se predstaviti. Istra radi na razvoju strategije i vjerujemo da će time te brojke biti još veće. Od pet vodećih tržišta, naša vinarija najviše izvozi u SAD i Crnu Goru", kaže Benvenuti. 

Vinari proteklih nekoliko godina, otkada je na snazi tzv. Vinska omotnica, kroz povlačenje EU novca za promociju pokušavaju pronaći nova tržišta. Isto tako HGK kroz svoju akciju Vino Croatia – Vino Mosaica pokuša hrvatska vina učiniti dostupnima na novim tržištima. Uspjeh je očito vidljiv na susjednim tržištima, poput BiH, Srbije, Crne Gore, a tijekom prošle godine održana je i velika promocija vina u Beču, kao i u SAD-u i Švicarskoj.

No, sve to skupa još uvijek ne daje prave rezultate, posebice jer na hrvatskom tržištu i dalje dominiraju uvozna vina, posebice ona iz Makedonije. Podaci HGK pokazuju da smo tijekom prvih 11 mjeseci samo iz Makedonije uvezli vina u količini od čak 14.049 tona, što je tri puta više nego što je ukupan izvoz naših vina. 

Uvoz iz Makedonije u prošloj je godini neznatno smanjen za oko 2000 tona, ali su količine koje se uvoze i dalje enormne. Na strani uvoza osim Makedonije, na top listi pet zemalja je i Francuska sa 643 tona vrijednih 4,7 milijuna eura, Italija – 3957 tona u vrijednosti od 4,55 milijuna eura, Njemačka – 823 tona za 1,74 milijuna eura, te BiH odakle je na naše tržište stiglo 965 tona vina, vrijednih jedan milijun eura. 

Idu u Beograd

Vinari na sajmu BeoWine 
HGK organizira od danas promociju hrvatskih vina okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina Mosaica na sajmu vina BeoWine 2018 koji se održava do nedjelje u Beogradu. Vinarima su se još prije nekoliko godina priključili proizvođači rakija i ostalih žestokih pića, a ovogodišnja novina je i promocija zanatskih pivara i piva i sve to popratit će proizvođači vrhunskih sireva, suhomesnatih proizvoda i ostalih gastronomskih specijaliteta. U Beogradu se predstavlja 10 hrvatskih vinara:  Kutjevo, Belje, Iločki podrumi, Dalmacijavino, Vinoplod, Vina San Martino, Dingač Skaramuča, Degrassi, Osilovac (Feravino) i Credo.