Hrvatski obrambeni sektor spada u sustave s umjerenim rizikom od korupcije, a najlošiji pokazatelji su u javnim nabavama Ministarstva obrane, koje su često netransparentne i unaprijed dogovorene, pokazalo je istraživanje koje je u 82 zemlje proveo Transparency International (TI). Istraživanje je lani provedeno prvi put, a zemlje su svrstane u šest skupina, ovisno o stupnju rizika od korupcije, počevši od onih s vrlo niskim rizikom (A) do kritičnog rizika (F).

Hrvatska se našla u kategoriji C koja označava umjereni rizik, a u njoj je još 15 zemalja, od kojih je deset članica NATO-saveza. Čelnici Tranparency Internationala Hrvatske (TIH) Nikola Kristić i Zorislav Antun Petrović ustvrdili su kako je Hrvatska "sa zadovoljavajućom ocjenom u gornjem domu", ali još ima mnogo mogućnosti za napredak, posebice u javnim nabavama koje se "često nepotrebno proglašavaju tajnima". Tu je, po njihovoj ocjeni, "previše sivih zona" koje otvaraju prostor korupciji.

Koliko su te nabave netransparentne, govori i podatak da je samo deset posto poslova u obrambenom sektoru ugovoreno putem javnih nabava, a sve ostalo putem izravnih pogodbi. Na taj problem upozorio je i gost TIH-a vojni analitičar Igor Tabak, koji smatra da je "prilično otužno stanje u javnim nabavama". Kao problem vidi to što se, primjerice, pri nabavi vojne tehnike odluke donose s više političke razine, a MORH se vrlo često tu pojavljuje samo kao "servis".

"Tu je ogroman prostor za korupciju", ustvrdio je Tabak i dodao kako Hrvatska, "na svu sreću", nije imala velikih kupnja. No, upozorio je kako je i kod manjih kupnja prisutna netransparentnost, pri čemu je naveo kako su lani prvi put javno objavljeni neki podatci o nabavi. Istraživanje je pokazalo da bi Hrvatska trebala poboljšati stanje i u upravljanju dobrima u vlasništvu MORH-a, edukaciji vojnika te u sudjelovanju u međunarodnim operacijama.

S druge strane, pokazalo se da je najmanji prostor za korupciju u obrambenom sektoru na području obrambene politike, kadrovske te finacijske. Tabak smatra kako bi se i tu dalo poboljšati stanje, posebice na području transparentnosti u sektoru financija. "Crna točka" su tajni dijelovi vojnog proračuna koji se ponajprije odnose na Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA), čiji su troškovi uklopljeni u MORH-ov proračun i nisu javno odvojeni kao, primjerice, u slučaju civilne Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).

Istraživanje koje je vodio Transparency International Ujedinjenog Kraljevstva u suradnji s nacionalnim ograncima te nevladine međunarodne organizacije provedeno je u 82 zemlje na koje je 2011. otpalo čak 94 posto svjetske vojne potrošnje od 1600 milijarda dolara. Ukupni rezultati nisu zadovoljavajući jer čak 70 posto zemalja ima obrambene sustave s golemim rizicima za korupciju.

Njemačka i Australija su zemlje koje imaju vrlo mali rizik od korupcije u obrambenom sektoru, a najgore je u Alžiru, Angoli, Kamerunu, DR Kongu, Egiptu, Libiji, Siriji i Jemenu. Po procjeni TI-ja, utemeljenoj na istraživanjima Svjetske banke i Međunarodnoga mirovnog istraživačkog instituta iz Stocholma, troškovi korupcije u obrambenom sektoru na globalnoj razini na godinu su najmanje 20 milijarda dolara, a toliko su gospodarski najmoćnije zemlje svijeta (G8) 2009. godine namijenile za borbu protiv gladi u svijetu.