Do sad je podneseno 1196 zahtjeva za iseljavanje liječnika, a otišlo je oko 500 liječnika, procjena je Hrvatske liječničke komore. 
"Iz sustava odlaze ljudi koji su kičma sustava, s pet do deset godina specijalističkog staža, uvjereni su u svoje znanje i vještine i imaju hrabrost da se dokažu i izbore za svoju poziciju. Dosta im je rada u neuređenom sustavu koji vodi politika" , istaknuo je na panelu konferencije 'Budućnost zdravstvene industrije'  Trpimir Goluža, koji smatra da bolnice stoga trebaju voditi ljudi koji imaju menadžerske sposobnosti.  

Danko Relić, predstojnik Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu upozorava da u Hrvatskoj zbog visoke razine iseljavanja liječnika zvoni alarm. 
"Da je sustav neuređen pokazuje činjenica da nemamo ni točan registar liječnika, a pojedini ravnatelji kadrove traže tek na temelju procjena, bez nacionalnog planiranja. Problem je i raspodjela liječnika unutar zemlje", kaže Relić. 

Siniša Varga, bivši ministar zdravlja i potpredsjednik saborskog odbora za zdravstvo podsjetio je na projekt strategije o ljudskim resursima u zdravstvu koji je započet u suradnji sa Svjetskom bankom, no on smatra da je to tek prvi korak za daljnje korake, uključujući i privlačenje sredstava EU fondova. 

Kathrin Thaler iz bavarskog udruženja Regiomed Kliniken istaknula je kako Njemačka također ima nedostatak liječnika specijalista, protiv čega se bori različitim mjerama. Jedna od njih je i suradnja Udruženja sa Sveučilištem u Splitu, temeljem koje u Splitu studira tridesetak budućih liječnika. 
"Nedostatak liječnika u Njemačkoj imamo zato što se ne proizvodi dovoljno liječnika na sveučilištu. U privlačenju kadrova i motiviranju treba kombinirati mjere koje uključuju uvjete života i stručnog usavršavanja", kazala je Thaler, posebno istaknuvši mjere zapošljavanja u zdravstvu te fleksibilizaciju rada za žene.

Davor Štimac, ravnatelj KBC Rijeka ujedno je jedan od rijetkih koji su preživjeli političku smjenu. Tvrdi kako KBC nema problem odljeva liječnika.
"Taj smo trend zaustavili jednostavnim potezima, razgovarali smo s ljudima koji su željeli otići, i omogućili smo im povratak, tako da nam dio liječnika iz inozemstva najavljuje povratak. Svaki mjesec imamo sastanak sa svim specijalizantima u bolnici, razgovaramo od stručnih do praktičnih problema, i tako razvijamo bolje odnose. Također, raspisali smo unutarnje stipendije za mjesec dana odlaska u inozemstvo, što liječnici rado prihvaćaju", pojašnjava Štimac. Navodi dva glavna razloga odlaska liječnika iz Hrvatske. Jedno je materijalna situacija, vraćanje kredita, i kad skupe novac dio se vraća. Drugi razlog su blokade u vertikalnom sustavu, što mlađe generacije više ne mogu prihvatiti. Njegova je ideja da se specijalisti iz KBC-a u dijelu radnog vremena šalju u manja mjesta u kojima nema dovoljno specijalista, što liječnici iz KBC-a rado prihvaćaju. 

Marina Kuzman iz Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar istaknula je kako specijalizacije nisu ravnopravno raspodijeljene, podsjetivši da je lokalna zajednica ranije bila puno aktivnije uključena u motiviranje liječnika da ostanu u njihovim mjestima, od stambenog pitanja nadalje.mogućnosti. Kuzman smatra da oni koji donose odluke trebaju donositi dugoročne odluke.
Državni sektor nikad se neće reformirati bez konkurencije, jednako tako kao što država nikad neće financirati privatnike. Također, reforma zdravstva ne provodi se stoga što bi ona sve na vlasti razvlastila, jer ne bi zadovoljili kriterije, ustanovio je na panelu o budućnosti privatnog zdravstva Nikica Gabrić, osnivač Poliklinike Svjetlost. Gabrić drži da sve reforme padaju jer postoji tiha oporba u javnim ustanovama, a istodobno ministri i ravnatelji nemaju znanja o poslovanju, i ne razumiju što je imovina i bilanca.

Njegova Poliklinika stoga ne surađuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, što je moguće provesti u oftalmologiji, no ne i u skupljim specijalnostima, svjestan je Gabrić.
Jadranka Primorac, članica upravnog vijeća Bolnice Sveta Katarina slaže se da nije lako raditi u privatnom sektoru u Hrvatskoj.
"Nadam se da će nova administracija naći model kako ostvariti suradnju javnog i privatnog, jer država mora sve resurse iskoristiti na korist svojih osiguranika. Apsurdno je što privatne bolnice nemaju ugovore s HZZO-om, osim malih usluga, a sve operacije ili morate platiti iz vlastitog džepa ili čekati na listama čekanja. Kod nas nema praznog hoda, svi resursi su maksimalno iskorišteni i usmjereni smo na pacijenta", pojasnila je Primorac.
Zoran Knežević iz Udruženja privatnih ustanova pri HUP-u smatra da HZZO treba redefinirati i izvući iz državne politike, da radi po pravilima EU.
Tomislav Mađar, posebni savjetnik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović za zdravstvo i sport uvjeren je da će HZZO početi poslovati po tržišnim temeljima, za što treba izmjena zakona. Navodi kako iz komunikacije treba izostaviti negativne pojmove kao što su tajkunizacija i amerikanizacija, jer zaustavljaju bilo kakvu inicijativu. 
"Potreban nam je konsenzus kojim možemo smanjiti troškove u zdravstvu i povećati kvalitetu.To još nismo napravili jer imamo dvije političke opcije koje jedna drugu opstruiraju", kaže Mađar.