Njemački RWE u Hrvatskoj je prisutan već godinama, a u tom periodu sudjelovao je u nekim od najvećih ovdašnjih projekata iz segmenta energetike i zaštite okoliša. Čelnik ovdašnje ispostave te goleme njemačke kompanije Karl Kraus govori o budućim poslovnim planovima u Hrvatskoj.

RWE Hrvatska prošle je godine unaprijeđena te je postala dioničar RWE-a odgovoran za upravljanje ukupnim poslovanjem u Hrvatskoj. Na kakve ste izazove naišli prilikom preoblikovanja tvrtke RWE Hrvatska?
Pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji 1. srpnja 2013. godine te izgledno preuzimanje tvrtke RWE Energija bilo nam je glavna motivacija za jačanje percepcije o RWE Hrvatska kao poduzeća odgovornog za razvoj djelatnosti RWE diljem vrijednosnog lanca na području energije. Ulogu RWE Hrvatska kao dioničara s jedne strane preuzeli smo radi upravljanja transformacijom naše ponude inovativnih proizvoda i usluga za Hrvatsku i sve njezine građane. S druge strane, spremni smo pružiti potporu svim dionicima na energetskom tržištu koji teže ostvarenju konkurentnijeg okvira naklonjenog potrošačima u skladu s pojedinačnim EU regulativama. U tom pogledu jasno je da je za prijelaz od bivšeg državnog monopola do slobodnog energetskog tržišta potrebno malo više vremena.

RWE Hrvatska sastoji se od tri poslovne jedinice: za proizvodnju električne energije (TE Plomin), za prodaju električne energije (RWE Energija) te za obradu otpadnih voda (ZOV). Kakvi su vaši planovi nakon isteka koncesijskog ugovora za izgradnju, upravljanje i prijenos TE Plomin u travnju 2015.?
RWE i HEP dugoročni su partneri u TE Plomin; naša uspješna suradnja sada traje već 18 godina. Uspostavili smo Plomin kao kamen temeljac hrvatske proizvodnje električne energije u pogledu baznog opterećenja. Usprkos tomu, u Hrvatskoj je proizvodnja električne energije nedostatna te je prijeko potrebna obnova stare generacije kapaciteta, kao i izgradnja novih elektrana. RWE je voljan pružiti podršku HEP-u u pogledu planiranja, projektiranja, izgradnje i rada svih vrsta elektrana, kao i na području tržišnog plasmana električne energije. Unaprijed se radujemo HEP-ovim prijedlozima za daljnju suradnju s ciljem unaprjeđenja opskrbne sigurnosti u Hrvatskoj.

Na europskoj razini RWE provodi restrukturiranje svojega portfelja elektrana te se preusmjerava s centralnih elektrana na konvencionalne izvore energije i kreće prema decentraliziranim elektranama i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. U kakvoj je korelaciji ta strategija s vašim planovima za Hrvatsku?
Tranzicija koja se odvija na europskim energetskim tržištima zahtijeva dobro uravnotežen omjer konvencionalne proizvodnje električne energije i one temeljene na obnovljivim izvorima kako bi se osigurala pouzdana opskrba električnom energijom. Hrvatska mora obnoviti postojeće konvencionalne elektrane, pri čemu mi, kako sam već spomenuo, možemo biti od velike pomoći. S druge strane, Hrvatska bi na temelju svojih obilnih izvora vode, vjetra i sunca trebala proširiti proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Primarni poslovni cilj RWE-a jest proširiti svoj prodajni portfelj s isključivo postojeće nacionalne proizvodnje električne energije iz konvencionalnih izvora te ulagati u male projekte proizvodnje električne energije temeljene na decentraliziranim elektranama i obnovljivim izvorima. Navedeno je u skladu s našim općenitim pristupom za cijelu Europu kojim želimo promicati energetsku tranziciju.

Možete li možda navesti primjer projekta u Hrvatskoj koji bi RWE-u bio zanimljiv za ulaganje?
Tražimo projekte uglavnom temeljene na fotonaponu, a tu Hrvatska ima jedinstvene preduvjete, kao i projekte na bazi biomase i bioplina. Dakle, fleksibilna proizvodnja električne energije nam je najzanimljivija zbog ograničenja u pogledu vršnog opterećenja na hrvatskom tržištu te visokih cijena balansiranja energije. Ulaganja u male hidroelektrane također odgovaraju i našim potrebama.Općenito smo otvoreni za zajedničke poslovne pothvate s ciljem realizacije takvih investicijskih projekata s poznatim nam ili novim tržišnim partnerima. Na energiju vjetra nismo pretjerano usmjereni jer bi nam to samo ojačalo problem uravnotežene ponude i potražnje umjesto da u tom pogledu ponudi rješenje.

Koje su glavne prepreke za daljnji razvoj hrvatskog tržišta?
Hrvatska trenutno nema likvidno veleprodajno tržište za otkup energije na transparentan način. Pripreme za pokretanje vlastite energetske burze ili suradnju s postojećim energetskim burzama u susjednim zemljama poput mađarskog HUPX-a moraju se ubrzati. Nadalje, nova poduzeća u ovom sektoru trebala bi imati mogućnost nabavke energije od HEP Proizvodnje po jednakim uvjetima kao HEP-ODS i HEP-Opskrba. Određene cijene električne energije H-OPS-a kao neovisnog operatora u sklopu HEP grupacije neopravdano su visoke. Nabava se uglavnom temelji na HEP-ovim hidroelektranama koje proizvode električnu energiju o gotovo nultom varijabilnom trošku. Stoga HEP ostvaruje dodatnu zaradu od balansiranja ponudom i potražnjom električne energije nauštrb konkurenata, što je protivno regulativi EU. Na kraju, nužna su dodatna unaprjeđenja u pogledu postupka promjene opskrbljivača. Nailazimo na određene umjetno stvorene administrativne prepreke koje znatno usporavaju brzinu prebacivanja, što naše klijente frustrira, a nas sprječava da ostvarimo uspjeh na tržištu.

Zadovoljni postignutim

Nedavno ste stupili i na hrvatsko tržište električnom energijom. Nakon devet mjeseci od preuzimanja RWE Energije, jesu li vaša poslovna očekivanja ispunjena?

Jesu. Na dobrom smo putu da ispunimo poslovna očekivanja kada je riječ o prodajnom obimu. S koncem veljače proširili smo opskrbu električnom energijom na otprilike 50.000 kućanstava, što smatramo velikim uspjehom s obzirom na to da konkurencija na tržištu neprestano jača. Oko 75 posto svih kućanstava koja su promijenila opskrbljivača odlučilo se za RWE. To je dokaz povjerenja hrvatskih klijenata u RWE kao pouzdanog opskrbljivača električnom energijom koji građanima nudi konkurentne proizvode. Svejednako, tržište mora nastaviti s liberalizacijom želi li do kraja iskoristiti maksimalni potencijal pogodnosti za hrvatsku privredu i građane.