Raiffeisenbank Austria d.d. prva je banka u Hrvatskoj osnovana inozemnim kapitalom, a poslovanje je počela 1994. godine. O situaciji na hrvatskom bankarskom tržištu i razvoju gospodarstva razgovarali smo s predsjednikom Uprave RBA Michaelom Georgom Müllerom.

Prema posljednjim dostupnim podatcima, RBA aktiva je na razini 2006. Zašto?

– U razdoblju od 2006. godine uslijedile su značajne promjene na financijskim tržištima. Kriza likvidnosti iz 2008. rezultirala je povećanjem regulatornih zahtjeva za banke, pa smo dio poslovanja preusmjerili na članice lokalne grupe – leasing, factoring, stambenu štedionicu i investicijske fondove. Potom je uslijedila dugogodišnja recesija gospodarstva tijekom koje je smanjena potražnja za kreditima i ostalim financijskim uslugama. Kreditni portfelj umanjen je u 2015. zbog konverzije kredita u švicarskim francima, a prošlu godinu obilježili su problemi u Agrokoru, najvećem lokalnom zajmoprimcu, što je ponovno povećalo rizičnost plasmana.

Tek pred dvije godine rizičnost poslovanja u Hrvatskoj počela se smanjivati. Do tada smo imali oprezniji pristup na strani plasmana kako bi održali visoku razinu sigurnosti i povjerenja klijenata koji preko depozita ulažu svoju imovinu u banku. U ovoj godini očekujemo nagodbu vjerovnika s Agrokorom i povrat značajnog klijenta na tržište. Time bi se rizičnost poslovanja trebala smanjiti, što će se pozitivno odraziti na plasmane klijentima. RBA je visoko likvidna i kapitalizirana banka, spremna na rast poslovanja. Hrvatska je zemlja u kojoj uspješno odgovaramo na zahtjeve klijenata već više od dva desetljeća, te želimo ostati i doprinijeti razvoju financijskog tržišta i u budućnosti.

Partner ste mreži poduzetnica Women in Adria. Zbog čega je važan razvoj hrvatskog poduzetništva?

– Svima nam je jasno koliko su poduzetništvo i poduzetnici važni za društvo i razvitak, no uvijek je dobro i nužno dodatno naglasiti ono što je od izuzetne vrijednosti za sve sudionike gospodarstva i društva u cjelini.

Mala i srednja poduzeća imaju izniman značaj za gospodarstvo te smatram da su upravo oni glavni nositelj konkurencije i potencijala rasta na tržištu, kao i generatori rasta i novih radnih mjesta, a dostupnost izvora sredstava ključan je za obnovu rasta toga sektora. Svatko iz svoje uloge treba raditi na poticanju poduzetništva, budući da u njemu leži veliki i još nedovoljno iskorišten potencijal. Vrijedi ponoviti još jednom da su investicije poduzetnika iz privatnoga sektora osnovni pokretač za otvaranje novih radnih mjesta, koja su nužna u današnje vrijeme, te ih ja i mi kao Banka, vidimo kao stvaratelje dodane vrijednosti.

S našim klijenticama i klijentima iz sektora malih i srednjih poduzeća radimo kao partneri i želimo imati aktivnu ulogu u vašem rastu i razvoju. To znači da, osim putem raznih oblika financiranja, pružamo podršku i u savjetodavnom smislu. Osmišljavamo i realiziramo i razne programe u suradnji s domaćim i inozemnim razvojnim bankama, Ministarstvom poduzetništva i obrta, te sa županijama i nastavit ćemo raditi u tom smjeru. Suradnja s mrežom poduzetnica – Women in Adria – od izuzetnog nam je značaja. Također, ovo je još jedna u nizu inicijativa kojom njegujemo pristup ženskom poduzetništvu u Hrvatskoj, te ga aktivno promičemo, potičemo i ohrabrujemo. U tom kontekstu, ističem i suradnju s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) s kojom smo prvi potpisali, te prvi na tržištu aktivno počeli nuditi specijalizirane kredite za žene poduzetnice. Tako smo s EBRD-om udružili snage u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na poduzeća kojima upravljaju žene ili koja su u vlasništvu žena.

Kako konkretno RBA pomaže poduzetnicima?

– Kao banka, svjesni smo činjenice da razvoj gospodarstva ovisi o poduzetnicima, a poslovanje banke o razvijenosti gospodarstva. Investicije poduzetnika iz privatnoga sektora osnovni su pokretač za otvaranje novih radnih mjesta i stvaratelji dodatne vrijednosti. Stoga smo zainteresirani za što uspješniji razvoj poduzetnika kako bi se povećala potražnja za uslugama banke i drugih financijskih posrednika. Najdinamičniji dio gospodarstva su novi poduzetnici koji se ubrzano razvijaju korištenjem modernih tehnologija. Pri odgovaranju na potražnju poduzetnika za financijskim uslugama naglasak stavljamo na fleksibilan pristup, te na pružanje podrške u svakodnevnom poslovanju. Cilj je ponuditi poduzetnicima financijske usluge po konkurentnim uvjetima, kako ih ne bi usporili u ostvarivanju projekata. Ipak, u Hrvatskoj nam nedostaje rizični kapital. Ono što nam pomaže u tome su EU fondovi, koje nažalost još uvijek premalo koristimo, jer veće korištenje tih fondova omogućava puno više takvih investicija.

Otpočetka ste generalni sponzor EY Poduzetnik godine. Kakva su vam iskustva?

– Prepoznali smo ovaj projekt kao način poticanja poduzetništva u Hrvatskoj. U odnosu na integralno tržište Europske unije, poduzetništvo u Hrvatskoj često nastaje iz nužde odnosno nemogućnosti za pronalazak odgovarajućeg zaposlenja, a ne zbog razvoja i ostvarivanja poduzetničke ideje pojedinca ili grupe. Također, nakon ulaska Hrvatske u EU raste broj domaćih poduzetnika koji pokušavaju ostvariti svoje ideje izvan Hrvatske. Uočili su da se u drugim članicama EU razvijaju kanali za promociju novih poduzetnika koji tim putem lakše dolaze do zainteresiranih poslovnih partnera. Takve tendencije ograničavaju rast domaćeg gospodarstva i u dužem roku mogu rezultirati zaostajanjem Hrvatske za usporedivim članicama i za prosjekom EU. Svjesni smo da uočavanje problema nije dovoljno za promjenu negativnih tendencija. Potrebna je akcija koju smo pronašli u ovom projektu. Naravno da izbor poduzetnika godine nije dovoljan za promjenu ukupne društvene klime kako bi postala poticajna za poduzetništvo, ali je korak u pravom smjeru. Ovakvi projekti na moderan i inovativan način promiču poduzetničke vrijednosti te ih predstavljaju široj javnosti. Osim što projekt podiže svijest o poduzetništvu te ga na taj način čini primamljivim, on također pokazuje potencijalnim poduzetnicima da se u Hrvatskoj mogu razviti iznimni poduzetnici i ostvariti kvalitetni projekti.