U Hrvatskoj ne postoji strategija gospodarenja otpadom zbog čega gubimo veliki novac, a da bi se to promijenilo nužno je komunikaciju i edukaciju dignuti na jednu puno veću razinu, rečeno je na panel diskusiji “Razvrstavanje i oporaba otpada” koja se održala srijedu u sklopu hibridne konferencije 10. Croatia Waste Expo 2021. u organizaciji Poslovnog dnevnika. Kao primjer za to navodi se da je gotovo svaku investiciju u infrastrukturu za gospodarenje otpadom nemoguće provesti zbog protivljenja javnosti, bilo da se radi o energanama, centrima za gospodarenje otpadom, kompostanama, sortirnicama ili čak i reciklažnim dvorištima.

Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom – Hugo, vjeruje da će se, što dobrovoljno što prisilom, najveći dio EU regulative vezane uz gospodarenje otpadom morati primijeniti prije ili poslije i u Hrvatskoj.

“Politika je velik problem svake strategije, pa tako i ove. Stoga bih javno apelirala da se svi kandidati, posebice oni u Zagrebu, okane u kampanji ove tematike i ostave je po strani jer je svakom stručnjaku jasno da ne poznaju dovoljno tematiku te da pričaju stvari koje su neprovedive i nemoguće. Neka se ugledaju u političare u Austriji, Njemačkoj ili Danskoj, a s kojima se volimo uspoređivati”, kaže Anić Vučinić.

Ne spaljuje se već 30-40 godina

Iako u mnogim drugim područjima malo kaskamo za EU, ističe Anić Vučinić, ono gdje smo postigli veliku učinkovitost su posebne kategorije otpada gdje smo krenuli 2006. i danas smo iznad europskog prosjeka u tome. U te kategorije spadaju olupine, automobilske gume, otkupna ambalaža, elektronički otpad i slično. Učinak reciklaže elektronike je gotovo 80 posto, automobila možda i više od 90 posto, boca u potpunosti, tako da tu dosta dobro stojimo.

“U Hrvatskoj ima puno populizma koji otežava uspješno gospodarenje otpadom, a jedna od njih je energetska tranzicija komunalnog otpada. U EU se takav otpad koristi za proizvodnju energije, a kod nas je to i dalje daleka budućnost jer se stalno govori o “spaljivanju otpada” i svemu što to znači – otpad se ne spaljuje u EU već 30-40 godina nego se on obrađuje i koristi za proizvodnju električne i toplinske energije. Radi se o energanama, a ne spalionicama”, zaključuje Aleksandra Anić Vučinić.

Tajana Tomašević, članica Uprave C.I.O.S. Grupe, upozorila je da Hrvatskoj treba strategija gospodarenja otpadom koja traje duže od jednog mandata političara, četiri godine.

“To je nužno da bi se igrači na tržištu mogli fokusirati na rješavanje problema, investirati i stvoriti sustav i tehnologiju za taj model gospodarenja otpadom za koji se odlučimo. Prema podacima Eurostata mi smo i dalje na samom začelju EU po pitanju uspješnog gospodarenja otpadom i jedna smo od 10 zemalja koje i danas odlažu više od 50 posto komunalnog otpada”, kaže Tomašević. Dodaje da su u C.I.O.S. grupi početkom pandemije Covida-19 lani bili malo zabrinuti jer je došlo do zatvaranja, kako na razini Europe tako i unutar države. “No, restrukturirali smo poslovanje i prilagodili situaciji te smo na kraju lani imali najuspješniju godinu u našoj 30-godišnjoj povijesti. Prvi put smo prikupili više od milijun tona otpada, a od čega smo u izvozu sirovina ostvarili više od 900 milijuna kuna”, kazala je Tomašević.

U prirodi nije neograničeno

Dijana Varlec iz HGK ističe da je pandemija promijenila mnoge procese u hrvatskom gospodarstvu i društvu pa tako i u gospodarenju otpadom, a stjecaj okolnosti je htio da je HGK upravo početkom prošle godine završila svoju digitalizaciju, koja je primijenjena i na stvaranje burze otpada kao alata za bolje gospodarenje otpadom i stvaranje kružnog gospodarstva.

“Ono što smo svjedočili u zadnjih godinu-dvije je velik rast cijene sirovine te je za očekivati da će se taj trend nastaviti. Zbog toga reciklaža i oporaba sirovina dobiva dodatno na važnosti”, kazala je Varlec. Dodala je i da tehnologija traži sve veću količinu rijetkih metala kojih nema u neograničenim količinama u prirodi te je jedini mogući način za dolazak do tih sirovina upravo reciklaža.

Irena Hrković, voditeljica projekata gospodarenja otpadom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ističe da je Fond prošli tjedan objavio natječaj za sanaciju divljih odlagališta jer u mnogim jedinicama lokalne samouprave (JLS) postoji još praksa odbacivanja otpada u prirodu bez ikakve kontrole. FZOEU će isplatiti JLS-ima 40-60-80 posto troškova za taj projekt, maksimalno 600.000 kuna po projektu. S istim iznosom će se sufinancirati i nabavka spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Do 1,2 milijuna kuna će se dodjeljivati JLS-ima s manje od 3000 stanovnika, a da ima turističke špice s povećanjem broja stanovnika za barem 50 posto. Tu je i sufinanciranje odvoza s otoka na kopno.

“Ukupno su svi ovi pozivi teški 92 milijuna kuna, natječaj je otvoren do kraja ove godine ili do iskorištavanja namijenjenih sredstava. U proteklom razdoblju su se mogla iz EU povući sredstva za sanaciju odlagališta koja više neće raditi, sortirnice, komunalna oprema itd. Po tim projektima je ugovoreno poslova za pet milijardi kuna te gotovo u Hrvatskoj da i ne postoji JLS koja nije povukla novac iz tog projekta”, istakla je Irena Hrković.