U njemačkom gradu Braunschweigu za dva tjedna počinje sudski proces protiv automobilskog koncerna Volkswagen koji mnogi već ocjenjuju povijesnim.

Na tamošnjem Višem regionalnom sudu, a zapravo u gradskoj vijećnici unajmljenoj za tu prigodu jer su sudske dvorane premale, 30. rujna održat će se prvo ročište po tzv. oglednoj kolektivnoj tužbi vezanoj uz tzv. Dieselgate. Tom aferom zbog manipulacije softverom za ispušne plinove zahvaćeni su dizelaši iz portfelja Volkswagen grupacije (VW, Audi, Seat, Porsche) određenih godišta proizvodnje.

S tim povezane tužbe pokrenute od (i u ime) vlasnika vozila, ali i investitora i regulatora, traju već godinama, a računa se da su  koncern globalno već stajale nekoliko desetaka milijardi eura. Skoro ročište posebno je pak jer se radi o dosad najvećoj kolektivnoj tužbi u Europi. Njemačka Savezna udruga za zaštitu potrošača pokrenula ju je potaknuta i sprječavanjem zastare, a dosad joj pristupilo oko 430.000 potrošača, ne samo njemačkih. Kako je registar otvoren do 29. rujna, brojka će biti i veća.

U Hrvatskoj je, za razliku od većine drugih država, kolektivna akcija izostala, ali određeni broj građana namjerava se u zadnji čas ukrcati u tužbu u Njemačkoj. Informacijama o "prešućenom pravu hrvatskih građana da svoja prava ostvaruju i putem kolektivne tužbe u Njemačkoj" javnosti se početkom mjeseca obratila odvjetnica Sandra Budimir. U tjedan dana javilo joj se njih 50-ak, očito potaknutih i time što je sudjelovanje u postupku besplatno, bez procesnog i financijskog rizika.

Uz pretpostavku pozitivne konačne presude po kolektivnoj tužbi, kupci spornih vozila ostvaruju pravo na kasniju naknadu štete od VW-a. Jer, kolektivne su tužbe po naravi pravno utvrđujućeg (a neosuđujućeg) karaktera.  "U Hrvatskoj u svrhu zaštite prava potrošača zbog stavljanja u promet vozila s materijalnim nedostatkom nije poduzeto ništa", kaže odvjetnica.

Točnije, resorno ministarstvo zaštite okoliša 2016. je formalno osnovalo Povjerenstvo. Izostala je i inicijativa nacionalnog saveza udruga za zaštitu potrošača, dok je slovenska organizirala okupljanje njih oko 6200, britanska 40.000, talijanska 22.000, austrijska oko 10-ak tisuća itd.  U ostalim europskim državama, kao i u Americi, vlasnici vozila su se u pojedinačnim tužbama naplatili nerijetko i po desetak tisuća eura, tvrdi se. Budimir misli da "nema razloga da to ne učine i hrvatski".

Nedavno obraćanje javnosti objašnjava "građanskom i profesionalnom dužnošću da, kad se već o bitnim stvarima u javnosti šuti, upozna građane s njihovim pravima i kako ih ostvariti". U suradnji s odvjetničkim uredom Härle & Martinović Rechtsanwälte iz Berlina zastupa, kaže, nekolicinu hrvatskih kupaca vozila koji su se odlučili pridružiti kolektivnoj tužbi u Njemačkoj. Koliko je u Hrvatskoj "spornih" vozila iz flote VW grupe, pouzdanih podataka nema.

Kad je Porsche Croatia, uvoznik tih vozila, početkom 2016. najavio besplatne servisne mjere za dizelske motore (EA189) zbog redukcije emisija dušikovih oksida (NOx), govorilo se da se to odnosi na nešto manje od 30.000 auta. Neslužbeno se barata i osjetno većim brojkama. Na upit o broju "pogođenih" vozila, o broju obavljenih softverskih nadogradnji te o saznanjima glede odštetnih zahtjeva, iz Prosche Croatia nismo dobili odgovor.

Koja god je brojka točna, radi se o grupaciji koja je godinama uvjerljivi "broj 1" na listi najprodavanijih vozila (velikim i malim kupcima) u RH. Naša sklonost brendu VW očituje se i u uvozu rabljenih automobila. Usto, među najvećim kupcima vozila koncerna VW su državne/javne institucije. Inače, globalno je afera Dieselgate obuhvatila oko 11 milijuna vozila, od čega oko osam u Europi.

Iako je u SAD-u od 2015. do 2018. riješen veći dio tužbi i kazni, pravosudni "repovi" i tamo se još vuku. U ožujku je američki SEC tužio VW pozivajući se na odgovornost o (ne)pravodobnom izvješćivanju i utjecaj na cijene dionice, a slično je još 2015. napravilo i 278 institucionalnih investitora u Njemačkoj, ističe financijski konzultant Hrvoje Japunčić. Tu je i golem broj otvorenih pojedinačnih tužbi. Samo u Njemačkoj ih je (mimo kolektivne tužbe omogućene zasebnom legislativom s primjenom od  studenog 2018.) u tijeku 60-ak tisuća.

Dio europskih postupaka potaknut je, kaže Japunčić, upravo nesrazmjerom obeštećenja u odnosu na vlasnike vozila u SAD-u. Napominje i da u financijskim planovima za 2019. VW kalkulira s dodatnih 5,5 mlrd. eura troškova vezanih uz Dieselgate. A s njim povezani financijski udari otežavaju i tranziciju prema elektrovozilima, u što VW planira više od 50 mlrd. eura ulaganja. Zbog svega, uoči ročišta u Braunschweigu medijska pažnja nadilazi pravne okvire. Pod egidom "David protiv Golijata" u brojnim napisima u njemačkim medijima znakovito postaje i to da npr. ured "Davidovih" odvjetnika izgleda poput "berlinskog startupa" i da se jedan od njih bavio hrvanjem.