U prošloj godini kućanstva u Europskoj uniji potrošila su više od 956 milijardi eura na hranu i bezalkoholna pića, što odgovara udjelu 6,8 posto BDP-a EU.

Spomenuti iznos predstavlja 13 posto u ukupnoj potrošnji, te su time svrstani u treću najveću kategoriju izdataka kućanstava odmah nakon troškova stanovanja i režija čiji je udjel 23,5 posto izdataka kućanstva te prijevoza od 13,1 posto.

Kućanstva u Rumunjskoj potrošila su oko četvrtine ukupnih izdataka za potrošnju kućanstava na hranu i bezalkoholna pića (26 posto), a slijede ona u Litvi (20,2 posto) i Estoniji (19,3 posto). U top pet država nakon Bugarske na četvrtom mjestu smjestila se i Hrvatska s 18,3 posto.

S druge strane, udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića manji od deset posto imaju tri države EU- Irska (8,6 posto), Luksemburg (8,9 posto) i Austrija (9,7 posto).

Inače, prehrambena industrija Hrvatske smatra se strateškom gospodarskom granom, a prema analizama Ekonomskog instituta u Zagrebu, treća je po multiplikativnom učinku na ukupni BDP i zaposlenost. Točnije, na milijun uloženih kuna u prehrambenu industriju, dobivamo 1,96 milijuna kuna rasta hrvatskog BDP-a.

Ipak, proizvodna aktivnost u prehrambenoj industriji kroz godine bilježi vrlo niske stope rasta. Proizvodnja ostvaruje manji pad ili skromni rast u pojedinim godinama.

Rezultat toga je da je ukupna proizvodnja hrane u 2019. godini povećana samo za 6,2 posto u odnosu na 2008., dok je proizvodnja pića u istom periodu smanjena za devet posto.

Hrvatska prehrambena industrija je i veliki izvoznik, s više od 10% ukupnog robnog izvoza prerađivačke industrije, a nakon ulaska na otvoreno tržište EU-a uspjela se prilagoditi i kroz kontinuirani porast proizvodnosti rada.

Prema podacima koje objavljuje Food and Drink Europe po prihodima i dodanoj vrijednosti koje ostvaruje, broju poduzeća i zaposlenih snažnija je od prehrambenih industrija EU zemalja poput Bugarske, Cipra, Malte, Estonije, Litve, Latvije, Slovačke i Slovenije.