Tema nekonkurentne utakmice između malih obiteljskih hotela i privatnog smještaja naći će se kroz koji dan na stolu na sastanku s ministricom turizma Nikolinom Brnjac, ovoga puta na inicijativu grupacije malih luksuznih hotela Stories. Tema je već otvorena na prošlotjednom sastanku sektora s premijerom Andrejem Plenkovićem, doznaje Poslovni dnevnik.

“Imamo jako puno objekata koji su de facto hoteli, tako se lažno predstavljaju i na platformama za iznajmljivanje, a posluju kao apartmani ili sobe, te shodno tome imaju značajno niže troškove poslovanja i porezno opterećenje, zbog čega predstavljaju nelojalnu kunkurenciju malim obiteljskim hotelima.

Istodobno, vidimo da upravo segment malih luksuznih hotela u cijeloj zemlji bilježi sjajne rezultate poslovanja, to je segment koji puni proračun i stvara dodanu vrijednost za destinacije.

U Vladi su svjesni problema, a o detaljima ćemo uskoro razgovarati u Ministarstvu”, potvrdio je za Poslovni dnevnik Nenad Nizić, predsjednik grupacije Stories i vlasnik splitskog hotela Vestibul Palace.

Cilj je osmisliti nove poticajne mjere za jačanje segmenta malih hotela koji trenutno broji oko 400 objekata, uz veliki potencijal, tvrde naši sugovornici, no prije svega treba mijenjati propise.

Mali hoteli naime i dalje imaju jednake standarde kao i veliki, što im nameće visoke troškove poslovanja i demotivira poduzetnike. Transformacija dijela privatnog/apartmanskog smještaja u male hotele, uz otvaranje novih objekata, bio je jedan od neuspjelih zadataka definiranih proteklom Strategijom razvoja turizma.

Nacionalni program razvoja malog obiteljskog hotelijerstva iz davne 2013. predvidio je stvaranje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruženja za razvoj malog obiteljskog hotelijerstva, kroz fleksibilnije radno zakonodavstvo, kroz manje rigidno propisivanje minimalnih tehničkih uvjeta, te uspostavljanjem sustava financijskih ili fiskalnih poticaja. Ništa od toga nije se provelo.

Svoje iskustvo iznijela nam je Anamarija Cicarelli, osnivačica savjetovališta za obiteljski smještaj s dugogodišnjim iskustvom iznajmljivanja soba u Splitu i apartmana na Braču.

“Kao bivša vlasnica objekta s osam apartmana, koji može primiti 45 gostiju, vrlo rado bih ga bila prenamijenila u hotel, ali je zbog niza tehničkih zahtjeva to bilo preskupo.

Primjerice, zakon od malog hotela traži da ima unutarnje stubište, recepciju, salu za posluživanje doručka, i kad bih samo u to uložila onda moj projekt ne bi bio održiv, a istodobno mnogo je kriterija koji danas više nisu ključni za kvalitetnu uslugu malog hotela.

Na tržištu je jako puno ovakvih primjera, mi se susrećemo sa sve više vlasnika koji bi rado proširili poslovanje, no aktualni zahtjevi za kategorizaciju ih odvraćaju”, kaže Cicarelli.

Ističe da je u Dalmaciji sve više iznajmljivača koji ujedno zbog sve većeg prometa prelaze iz statusa fizičke osobe za iznajmljivanje u pravnu osobu, bilo kroz otaranje tvrtke ili obrta. To sa sobom nosi veće troškove, ali i bolju kreditnu sposobnost i mogućnosti za ulaganje u kvalitetu, te time i veću dobit.

U Hrvatskoj trenutačno ima oko 400 malih obiteljskih hotela, a za njihov razvoj početkom ovog stoljeća bilo je ključno nekoliko poticajnih mjera, poput programa kreditiranja Poticaj za uspjeh i Pod starim krovovima.

Iz eVisitora je vidljivo da je u privatnom smještaju trenutno oko 600 tisuća kreveta u vlasništvu fizičkih osoba, dok je 101 tisuća kreveta u vlasništvu pravnih osoba. Na platformi Booking.com u rujnu je dostupno skoro 400 objekata u privatnom smještaju koji nude uslugu doručka.

To je bazen iz kojeg bi se moglo regrutirati bar još 500-tinjak malih hotela. Ako Austrija i Grčka imaju po 10 tisuća takvih hotela, a u Italiji ih je preko 23 tisuće, Hrvatskoj bi to bio tek početak ozbiljnijeg razvoja.