Protekla godina je prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zaključena s nešto manje od 1,65 milijuna osiguranika. Iako je to, prema već uobičajenom sezonskom obrascu, manje nego u studenome za 9240, a u odnosu na sezonski uobičajeni vrhunac zaposlenosti u srpnju za oko 37.700 manje, u godišnjim usporedbama broj osoba koje rade krajem 2023. bio je veći za 2,5 posto ili 41.143 nego na kraju 2022.

Niz pozitivnih godišnjih stopa stanja zaposlenosti s lanjskim je prosincem stigao do 34. mjesec uzastopnog rasta. Potražnja na domaćem tržištu rada općenito je na povijesno najvišim razinama, a to se lani očitovalo u 3,6-postotnom povećanju broja oglašenih potreba za radnicima.

Usporavanje, ali…
U komentaru OVI indeksa, koji prati stanje potražnje za radom, analitičari Ekonomskog instituta ističu kako lanjski porast online oglasa slobodnih radnih mjesta (na portalu Moj posao) predstavlja određeno usporavanje, ali dijelom je to i posljedica baznih efekata. O tome ponešto govori i podatak da je u 2023. u odnosu na pretkriznu 2019. broj oglasa bio veći 37 posto.

Osim što se u uvjetima manjka radne snage u djelatnostima u kojima je on najizraženiji, nastavlja povećanje uvoza radnika, a već duže vrijeme raste i broj umirovljenika koji uz mirovinu rade do polovice radnog vremena (lani za 20%), situacija na tržištu rada potiče, dakako, i daljnji rast plaća. Prosječne bruto plaće rastu i realno, a ne samo nominalno od početka 2023., a neto prosjeci i u realnom iskazu bilježe pozitivne godišnje stope od ožujka.

Prema posljednjim podacima državnih statističara, listopadska prosječna neto plaća (isplate u studenome) zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1178 eura, čime je godišnji rast ubrzao na 14,6 posto nominalno, odnosno 8,3 posto realno. Kako su niže plaće rasle više, kod medijalne je s dosegnutih 1016 eura nominalno povećanje bilo nešto veće (16,4%).

Nešto drukčiju analizu plaća, s dodacima na plaću, jučer je objavio portal Moj posao, odnosno servis MojaPlaća.hr koji prati visinu plaća za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj, čije istraživanje trenutno obuhvaća 400 zanimanja u 36 djelatnosti, s 58.000 aktivnih ispitanika.

Prema tom izvoru, prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je u 2023. iznosila 1139 eura ili 14 posto više nego prethodne godine. Medijan plaće, koji je obično do 15-ak posto niži, iznosio je 1028 eura, što ukazuje da je pola radnika imalo toliku ili manju neto plaću, a druga polovina više od toga.

Raspodjela po platnim razredima upućuje da je nešto više od trećine građana plaćom u rasponu od 751 do 1000 eura, a 35 posto od 1001 do 1500 eura. U komentaru rezultata istraživanja navodi se kako raste broj radnika čija plaća prelazi 2000 eura, dok se broj onih s primanjima nižim od 750 eura smanjuje.

“Mimo menadžerskih pozicija, gdje su plaće u prosjeku 115 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (59% više od prosjeka) te informacijskih tehnologija (36% više)”, jedno je od zapažanja.

Najvišu prosječnu mjesečnu plaću lani su imali “cloud” inženjeri – 3121 euro, potom piloti, 2760 eura te IT arhitekti, 2397 eura. Nasuprot tome, najslabije su u prosjeku plaćeni krojači, s prosječnom mjesečnom plaćom od 622 eura, šivači sa 672 eura te spremačice sa 677 eura.

S postdiplomskim 52% više
U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu plaće su lani bile sedam posto više od prosjeka (1222 eura), dok su primanja zaposlenika privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu bile 1092 eura ili četiri posto niže od prosjeka. Mjesečne zarade zaposlenih u tvrtkama u državnom vlasništvu kretale su se oko 1088 eura.

S obzirom na radno iskustvo i stupanj obrazovanja anketa ukazuje da radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom imali u prosjeku 52 posto višu plaću od prosječne, oni VSS stupnja u prosjeku 15 posto višu od prosječne i 35 posto višu od radnika sa SSS.

Plaće su najviše rasle i zaposlenicima s najnižim primanjima; onima sa završenom osnovnom školom lani su u prosjeku povećane 19 posto, sa završenom srednjom školom za 15 posto, dok su zaposlenicima s najvišim primanjima i stupnjem obrazovanja u prosjeku porasle šest posto.

U okviru praćenja OVI indeksa analitičari EIZ-a, pak, ističu kako je lanjski porast potražnje za radom gotovo u cijelosti je bio rezultat rasta oglašavanja potreba za radnicima sa srednjom stručnom spremom, dok je kod onih s fakultetskim diplomama i niskom kvalifikacijom zabilježeno tek neznatno više glasa u odnosu na prethodnu godinu.

Povećanje potražnje predvodile su oglašene potrebe za prodavačima, skladištarima i vozačima, dok su one za zapošljavanje programera, informatičara, dizajnera i kuhara pale. Programeri su tako pali s 12. na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta, na 19. odnosno 10. mjesto.