Hrvatska narodna banka (HNB) procijenila je da bi trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eure mogao dosegnuti iznos od otprilike 8 milijardi kuna i time premašiti preliminarne procjene od 5,5 do 6 milijardi kuna, objavljeno je u utorak iz središnje banke.

"S obzirom da trošak konverzije kredita u švicarskom franku podrazumijeva otpis dijela glavnice, konverzija će izvjesno znatno umanjiti kapital banaka koje imaju dijelove kreditnog portfelja nominirane u švicarskom franku i podložne su odredbama navedenog zakona. Iz dostupnih nepotpunih podataka može se pretpostaviti da će proširenje obuhvata kredita podložnih konverziji i naknadne promjene u modelu temeljem kojega je inicijalna procjena rađena, povećati trošak konverzije za banke u odnosu na preliminarne procjene, pa bi taj trošak mogao doseći iznos od otprilike 8 milijardi kuna", kaže se u HNB-ovu izvješću o problematici zaduženja građana kreditima u CHF i prijedlozima mjera za olakšavanje pozicije dužnika u CHF temeljem zaključka Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora.

Kako se dalje navodi, trenutni prijedlog izmjena i dopuna zakona o potrošačkom kreditiranju i o kreditnim institucijama za banke bi tako stvorio znatne troškove, koji bi smanjili njihovu adekvatnost kapitala, te bi generirao gubitke u iznosu od gotovo trogodišnje očekivane dobiti.

"Od procijenjenog učinka zakonskih izmjena na zarade banaka od 8 milijardi kuna, 5,8 milijardi odnosi se na trošak jednokratnog otpisa odnosno na ujednačavanje preostale glavnice CHF i EUR dužnika, 1,8 milijardi na dodatno umanjivanje anuiteta te još oko 500 milijuna kuna za nestambene i otkazane kredite", stoji u izvješću.

Temeljem procjene mogućih troškova predloženog rješenja, može se prognozirati i adekvatnost kapitala te zarade osam banaka na koje otpada većina CHF kredita za iduće razdoblje razdoblje. Tako bi jednokratni trošak od 8 milijardi kuna doveo do pada stope ukupnog kapitala s 23,5 na 19,7 posto, što je pad od 3,8 postotnih bodova, kažu u HNB-u.

Također, uz pretpostavku da banke zarade u tekućoj godini koriste prvo za pokrivanje gubitaka iz prethodne godine, trošak od 8 milijardi kuna banke bi tek u 2017. godini ponovno ušle u područje pozitivnih zarada. Pri tome je uzeta u obzir i činjenica da banke trenutno ostvaruju nešto bolju neto kamatnu maržu na kredite uz eurima, u odnosu na CHF kredite.

"Konačno, eliminiranje trogodišnje dobiti banaka ima i znatne fiskalne implikacije budući da banke u tom razdoblju neće plaćati porez na dobit. Izostanak uplata s osnove poreza na dobit djelovat će na povećanje proračunskog manjka ili će zahtijevati kompenzacijske mjere na strani fiskalnih prihoda i/ili rashoda u slučaju da se želi neutralizirati učinak konverzije na manjak", navodi se u izvješću HNB-a.

Konverzija CHF stambenih kredita u eurske ne dovodi do automatskog pada međunarodnih pričuva. No, otpis djela glavnice za konvertirane CHF kredite mogao bi dovesti do pada međunarodnih pričuva RH, kažu u HNB-u.

Naime, kroz otpis potraživanja u eurima, bankama se skraćuje pozicija u toj valuti. Ukoliko bi banke u potpunosti nadoknadile skraćivanje svoje valutne pozicije (a regulatorni položaj ih motivira da drže otvorenu deviznu poziciju niskom) kupovinom deviza na domaćem tržištu, došlo bi do rasta potražnje banaka za devizama koji bi mogli izazvati slabljenje tečaja kune prema euru. U takvoj situaciji, HNB bi bio primoran intervenirati budući da na domaćem tržištu nema dostatnih deviznih sredstava za zadovoljavanje te potražnje.

Posljedično, HNB bi trebao intervenirati trošenjem međunarodnih pričuva. Konkretnije, pod pretpostavkom da bi banke htjele odmah vratiti svoju deviznu poziciju u ravnotežu i da to ostvaruju kupovinom deviza na tržištu, HNB bi bankama trebao prodati deviznih pričuva u iznosu od 0,88 milijardi eura. Ukoliko se pričuve umanje za cjelokupan iznos troška banaka uslijed konverzije, gubitak pričuva bi u tom slučaju mogao premašiti milijardu eura.

Konačno, poručuju iz HNB-a, valja istaknuti kako ove kvantifikacije razmatraju isključivo izravne efekte predloženog paketa na dužnike, banke, javne financije i međunarodne pričuve. Njegovi posredni učinci na mogućnost materijalizacije financijskih rizika kao ni širi utjecaji na financijski sektor i gospodarstvo u cjelini se ne razmatraju, iako se mogu očitovati u percepciji većeg rizika ulaganja u hrvatsko gospodarstvo i, naročito, većeg rizika kreditiranja.

IZ HNB-a navode da je ukupan broj odobrenih kreditnih partija CHF stambenih kredita iznosio je 73.700. Ukoliko se isključe u međuvremenu otplaćeni krediti s krajem listopada 2013. ostalo je 55.800 kreditnih partija. Prosječni odobreni CHF stambeni kredit iznosio je približno 82.000 CHF uz vaganu nominalnu kamatnu stopu (NKS) od 4,62 posto i inicijalnu ročnost od 22 godine.

• HNB neće podleći pritiscima

• Hrvatska narodna banka (HNB) priopćila je u utorak, dan prije prosvjeda Udruge Franak, kako neće podleći nikakvim pritiscima, bez obzira na to dolaze li iz politike, bankarskog sektora ili pojedinačnih interesnih skupina. Dan uoči najavljenog prosvjeda Udruge Franak ispred HNB-a, središnja banka poručila je kako ta udruga "unatoč spremnosti i otvorenosti HNB-a za dijalog, već nekoliko mjeseci kontinuirano i smišljeno primjenjuje različite oblike pritiska u odnosu na HNB, od podnošenja prekršajnih i kaznenih prijava te zahtjeva za ostavku do organiziranja prosvjeda ispred zgrade HNB-a". Udruga Franak u ponedjeljak je odbacila upozorenja HNB-a, dostavljena prošloga tjedna ministru financija Borisu Lalovcu, u kojima središnja banka navodi da bi Vladin model konverzije kredita u švicarskim francima u kredite u eurima mogao srušiti tečaj kune i kreditni rejting zemlje. Ta udruga smatra da su ta upozorenja neutemeljena, pa je zatražila ostavku guvernera Borisa Vujčića, navevši kao razloge nemoralno i neodgovorno ponašanje prema hrvatskim građanima, i za srijedu najavila novi prosvjed ispred HNB-a. Monetarne vlasti u današnjem priopćenju poručuju da neće podleći pritiscima. "HNB želi naglasiti da pritisci, neovisno o izvoru i oblicima, nisu i neće ni na koji način utjecati na neovisnost i objektivnost rada HNB-a, što uključuje stručno i cjelovito sagledavanje pojedinih prijedloga i rješenja, kao i njihovih implikacija na cjelokupno gospodarstvo, a time i sve građane Republike Hrvatske, a ne samo na pojedine interesne skupine", poručio je HNB. Središnja banka u priopćenju zaključuje kako "ne može i neće podlijegati bilo kojim vrstama pritisaka, bez obzira na to dolaze li oni iz politike, bankarskog sektora ili pojedinačnih interesnih skupina, već će se kao i dosad rukovoditi isključivo svojim mandatom koji je definiran Ustavom i zakonom".