U Opatiji su jučer počeli jubilarni 15. Dani Hrvatske komore inženjera graditeljstva. Kako je u uvodnom govoru i rekla predsjednica Komore Nina Dražin Lovrec, ova je struka posljednjih godinu dana dobila i još više na važnosti zbog poznatih nam događaja, potresa u Zagrebu i Petrinji, imajući izravan utjecaj na terenu gdje stručnjaci prate tempo obnove.

Znati potrošiti EU novac

S time se nije mogao ne složiti niti ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat koji je nazočio otvaranju najznačajnijega godišnjeg okupljanja u graditeljskoj industriji.

“Sasvim je sigurno kako dosad niti jedan ministar nije toliko puta bio u dekanatu Građevinskog fakulteta kao što je sasvim sigurno i da dekani naših građevinskih fakulteta nisu toliko puta bili u uredu ministra. To je zato što vas trebamo, trebamo vaše znanje kako bismo sve što je pred nama proveli kako treba i na najkvalitetniji način”, rekao je ministar Horvat u obraćanju prisutnima.

Njegovo poduže izlaganje o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te sudjelovanje na dva panela vezana uz Nacionalni program te obnovu Zagreba i Banije, svjedoče da država doista gleda na struku kao na vrlo važnu polugu u ta dva vrlo zahtjevna projekta.

Također, prvi panel Nacionalni plan oporavka i otpornosti – prilika za graditeljski sektor okupio je doista ugledne i relevantne sudionike.

Tako su uz ministra Horvata u njemu sudjelovali i predsjednica Komore Nina Dražin Lovrec, Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastruktura, Mirko Habijanec, predsjednik Uprave građevinske tvrtke Radnik d.d. Križevci, koji je i predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu pri HUP-u, te makroekonomist Mladen Vedriš i ekonomski analitičar Damir Novotny. U sat vremena panel se na trenutke prometnuo i u polemiku oko situacije građevinskih tvrtki i budućnosti same struke.

“Europa je odlučila dati novac, na taj način pomoći ekonomijama da se oporave nakon ove krize, a na name je da pokažemo da tu veliku svotu novca znamo apsorbirati, odnosno potrošiti ga na pravi način”, rekao je Vedriš.

Velike stvari grade nam stranci

Novotny je podsjetio kako praktično niti jedna tvrtka koja je gradila naše autoceste danas više ne postoji.

“To je činjenica kao što je činjenica i da su se načini gradnje uvelike izmijenili i modernizirali. Pitanje je imamo li mi danas dovoljno znanja da bismo mogli u graditeljstvu konkurirati velikim svjetskim tvrtkama koje danas grade najveće projekte u nas i u susjedstvu, a često te tvrtke niti nisu europske, Pelješki most ipak grade Kinezi”, rekao je ekonomski analitičar.

Nije se s time složio Mirko Habijanec ustvrdivši kako su i naše tvrtke nekada radile takve projekte pa i svugdje po svijetu, no danas je i ova struka svojevrstan taoc globalizacije koja često i bez temelja nameće cijene sirovina poput za kvalitetnu gradnju nužnoga metala.

“Inzistiramo također i na energetski učinkovitoj gradnji umjesto da prije svega gledamo na statičku otpornost. Mi smo trusno područje gdje se prije svega mora misliti na to, a ne na energetsku učinkovitost kao u Njemačkoj koja potresa uopće nema. Također, cijelom sektoru potrebna je konzistentnost jer nam se stvari previše stihijski događaju pa nam u nekim periodima treba 100.000 a u nekim 200.000 radnika, što obrazovanje i ostale grane ne prate”, rekao je Habijanec.

Drugi panel Izazovi obnove od potresa posvetio je jedno vrijeme važnoj ulozi konzervatora u obnovi potresom oštećenih područja kao i Zagreba. Istaknuto je i kako u Hrvatskoj gospodarskoj komori postoji katalog građevinskih materijala koje proizvode domaće tvrtke te bi ga valjalo i pravilno iskoristiti. Dan je završio proglašenjem ovogodišnjih nagrada Kolos u 14 kategorija.