Utorak je deset sati. U Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva (ZIP), jedinom startup inkubatoru u regiji, okupljaju se osnivači na redovitom operativnom sastanku.

Jedan od njih je Damir Sabol, poduzetnik koji zna kako od nule, koristeći tehnička znanja i menadžerske vještine s jedne, te financijska sredstva, logistiku i umreženost privatnih ulagača i fondova s druge strane, od startupa stvoriti tvrtku koju može prodati za 100 milijuna kuna i to u Hrvatskoj; kao što je prije sedam godina učinio s Iskonom. Prethodni sastanak ZIP-a propustio je kako bi zajedno s popularnim domaćim proizvođačem mobilnih aplikacija Infinumom u Londonu europskim bankama predstavio sustav za mobilno bankarstvo koji se temelji na njegovoj novoj tehnologiji PhotoPayju, a koji je u Hrvatskoj postao najbržerastuća m-banking aplikacija generiravši Erste banci u 10 mjeseci više od sedam milijuna eura prometa. Sada je spreman za, naglašava, kratko druženje."Redovito u kalendar pišemo sat vremena za sastanak, ali kad krenemo ne možemo se zaustaviti i često raspravljamo i više od dva sata, ne samo o startupima koji rade kod nas ili koji nas zanimaju, već i o inovacijama, izvorima financiranja, gospodarstvu i budućim kretanjima", kaže nam Sabol.

Zip.factory uz Savski nasip
ZIP-ov inkubator, čiji su radni prostor od milja nazvali ZIP.Factory, nalazi se svega stotinjak metara od stećka koji uz stari zagrebački Savski most označava granicu nekadašnjih Ilirskih provincija. Vrlo simbolično, uzmemo li u obzir da je upravo u vrijeme Ilirskih provincija Hrvatska dobila svoje prve novine na hrvatskom jeziku, a Dalmacija prve škole. Ne treba ni govoriti koliko je obrazovanje važno za razvoj, a Francuzi, vladari Ilirskih provincija, sa sobom su u tadašnju Hrvatsku donijeli građanski duh i obrazovanje. Damir Sabol pojašnjava da je ideja ZIP-a danas donijeti budućim hrvatskim poduzetnicima, mahom, mladim i inovativnim ljudima – poslovni duh i poslovno obrazovanje, što je ključ za razvoj startupa. "Jako sam zadovoljan jer smo od travnja prošle godine do danas, i to od nule, vlastitim sredstvima, vremenom i radom stvorili jedinstveno mjesto u regiji, oazu inovativnih poslovnih tvrtki i izvor koji napaja  hrvatsku startup zajednicu", kaže Sabol. Dodaje da je točno da se stvorio 'hype' oko startupa, ali da on ima realnu podlogu.

Timova, ideja, projekata i uspješnih primjera startupa ima, a ima i zainteresiranih domaćih i stranih ulagača. I zato, pojašnjava, imaju mogućnost tu energiju pretvoriti u prvu regionalnu startup infrastrukturu, oslonac kako startupima tako i ulagačima i potencijalnim partnerima. Ivo Špigel, predsjednik udruge ZIP, kaže da su u manje od godinu dana uspjeli postaviti temelje i potaknuti daljnji razvoj. Kao da su od makadama napravili asfaltiranu cestu. "No, daleko smo od autoceste, jer teško je u manje od godinu dana bez vanjskih izvora financiranja prestići Španjolce ili Fince gdje poticanje startupa nije usamljena inicijativa grupice poduzetnika već općeprihvaćen smjer razvoja i inovativnosti u tim društvima", kaže Špigel. Ističe da je ZIP upravo završio prvo tromjesečje prvog predinkubacijskog programa u kojem je sudjelovalo devet timova koji su dorađivali svoje poslovne planove, tehnologije, ali i sami sebe. Od njih devet, osam ih je uspješno završilo tu fazu i ide dalje. Otvorili su prijave za dodatnih pet do šest timova koji će ući u novi predinkubacijski program. Ističe da su uz timove, posebno zadovoljni mrežom od 20 poslovnih mentora koji pomažu startupove svojim znanjem tehnologije, međunarodne prodaje, prava, marketinga i drugih područja. Uskoro dolaze i prvi strani mentori.

Stvaraju novu generaciju
"Već sada vidimo da taj uspjeh može biti mnogo širi jer je ZIP dobra podloga za stvaranje nove generacije poduzetnika. Stvorili smo mjesto na kojem se timovi međusobno pomažu, do čega je došlo potpuno spontano, a upravo je to iskra za stvaranje nove zajednice poduzetnika koji svoj uspjeh grade na znanju i kompetencijama", kaže Špigel.Kako to izgleda u praksi posvjedočio je najaktivniji hrvatski ulagač u startupe Saša Cvetojević, koji je kao suosnivač ZIP-a pomogao projekt ustupivši mu poslovni prostor. Trenutno najuspješniji projekt u inkubatoru je Publiconn, društvena mreža za fondove Europske unije koja već ima više od 1200 korisnika iz 29 zemalja, a želi prerasti u investicijski forum koji će tvrtkama i organizacijama iz javnog sektora omogućiti izravan pristup ulagačima. Da je na dobrom putu svjedoči podatak kako već sada ima više od 150 otvorenih natječaja. No, upozorava da je riječ o projektu koji se razvijao dvije godine prije nego je došao u ZIP. 

S druge strane, tim koji je radio na startupu Indoor Vision, pobjedniku Microsoftovog tehnološkog natjecanja Imagine Cup za Hrvatsku, obustavio je daljnji razvoj. Oni su razvili tehnologiju koja pomoću kamere mobitela glasom navodi slabovidne osobe. Taj se projekt pokazao preambicioznim za realizaciju s obzirom na današnje tehnologije, ali u ZIP-u kažu da je i to uspjeh. Članovi tima, koji su veliki potencijal, sad znaju gdje je taj njihov projekt, i mogu se posvetiti nekom drugom projektu.Cvetojević kaže da timovi BackWay i Fieldpod uspješno napreduju, Mash.me je pred lansiranjem, projekt nutrioCode je nadograđen pa u daljnjem razvoju planira primijeniti i B2C i B2B koncept. Navodi da je portal Šminkerica zadržao visoku posjećenost, iDermi se smiješi investicija, a dalje nastavlja i projekt 2D market digitalne distribucije multimedije.Ivo Špigel naglašava da su poslovni inkubatori poput zagrebačkog ZIP-a uobičajeni u Berlinu i Londonu gdje ih ima niz. Neki su poput Rocket Interneta u Berlinu prerasli u tvornice novih tvrtki. Drugi poput bugarskih LAUNCHuba i Elevena privukli su čak 21 milijuna eura iz europskih fondova i sad tim sredstvima potiču lokalno i regionalno poduzetništvo, među inima i dva hrvatska projekta. EU sa svojim fondovima, naime, podupire oko 50 startup inkubatora i akceleratora, odnosno inkubatora koji su nadograđeni fondom i omogućavaju brzu eskpanziju tvrtki, i tako diljem Europe.

Jagma oko Hackathona
"Razlog bujanja takvih mjesta je što velike kompanije danas više no ikad trebaju suštinske inovacije, a same ih nisu sposobne stvoriti. To je potaknulo stvaranje startup infrastrukture, točaka prema kojima gravitiraju inovativni timovi i inovacije i s kojima odjeli za istraživanje i razvoj velikih kompanija mogu surađivati na način koji je njima prirodniji", kaže Špigel.Kao primjer navodi njihov novi ugovor s BeeOne, tvrtkom kćeri Erste banke, koja se bavi isključivo inovacijama u financijskoj industriji. A slične ugovore ZIP uskoro očekuje s tvrtkama iz područja telekomunikacija i visoko-tehnološke proizvodnje.Mihovil Barančić, suosnivač ZIP-a, ističe da su tu priliku prvo prepoznali inovativni timovi. Kako to izgleda najbolje pokazuje podatak da su karte za ZIP-ov i Ersteov Hackathon, gdje će se timovi natjecati u rješavanju poslovnog problema koji će im postaviti BeeOne, planule u 30 sekundi otkako su ih ponudili na internetu.

A tim koji pobijedi, ne samo da zadržava pravo na svoju ideju već dobiva i novčanu nagradu, po članu tima oko 10.000 kuna. "Glavni posao ZIP-a u ovom trenutku je promjena načina razmišljanja i drago mi je da ima sve više tvrtki koje uviđaju prednosti širokog poticanja inovativnosti", kaže Barančić.Pojašnjava da u idućih nekoliko godina očekuje kako će hrvatske tvrtke podupirati startupe u testiranjima svojih proizvoda, plasmanu u inozemstvo, financijski ih podupirati u širenju i sve ono što kompanije rade vani. "Teško je očekivati da će se u Hrvatskoj stvoriti fond veličine Google Venturesa, ali siguran sam da će se pojaviti novi modeli financiranja koji će biti korisni velikim kompanijama, poticati njihovu inovativnost, a s druge strane mladim i inovativnim ljudima otvoriti prilike za rast i razvoj u Hrvatskoj, što je bit stvari i ono na čemu radi ZIP", zaključuje Barančić.