U trećem tromjesečju 2023. emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva EU procjenjuju se na 787 milijuna tona CO2-eq, što je smanjenje od 7,1 posto u odnosu na isto tromjesečje 2022. (847 milijuna tona CO2-eq).
U istom periodu bruto domaći proizvod (BDP) EU ostao je stabilan, bilježeći tek malu varijaciju od -0,2 posto, navodi Eurostat. Gospodarski sektori odgovorni za najveća smanjenja bili su opskrba električnom energijom i plinom (-23,7%), kućanstva (-6,5%) i proizvodnja (-4,9%). Procjenjuje se da su se u trećem tromjesečju 2023. emisije stakleničkih plinova smanjile u 23 zemlje EU.
Povećanja su zabilježena u Malti (7,7%), Cipru (3,7%), Latviji (3,4%) i Slovačkoj (0,9%). Među njima su tri imale rast BDP-a: Malta (7,1%), Cipar (2,5%) i Slovačka (1,1%). Najveća smanjenja stakleničkih plinova otpada na Estoniju (-30,7%), Bugarsku (-18,6%) i Njemačku (-12,2%).
Od 23 članice EU za koje se procjenjuje da su smanjile svoje emisije, njih 11 bilježi i pad BDP-a (Irska, Estonija, Austrija, Luksemburg, Švedska, Finska, Češka, Nizozemska, Njemačka, Danska, Mađarska). Italija je zadržala svoj BDP na istoj razini, uz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Procjenjuje se da je ostalih 11 zemalja EU-a (Rumunjska, Hrvatska, Grčka, Portugal, Bugarska, Belgija, Španjolska, Slovenija, Poljska, Francuska, Litva) uspjelo smanjiti emisije uz rast BDP-a.
Prva referentna godina u kojoj se u EU počela mjeriti emisija stakleničkih plinova bila je 2008 godina kad je iznosila 4,6 milijardi tona ekvivalenta CO2. Dvanaest godina kasnije ona je iznosila 3,5 milijardi tona što je u usporedbi s 2008., pad od 24 posto.
U tom su razdoblju najveće relativno smanjenje emisija stakleničkih plinova zabilježeno je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (-41%), zatim u rudarstvu i vađenju (-38%) i prerađivačkoj industriji (-27%).
