U Hrvatskoj je desetak tvrtki preuzelo kitove za izradu rješenja na Sigfoxu doznali smo na Sigfox CONNECT-u u Berlinu, drugoj godišnjoj konferenciji francuskog startupa jednoroga i najvećeg telekom startupa dosad, a koji je od lani prisutan u Hrvatskoj. U kolovozu je počeo s radom prvi komercijalni korisnik Marina Punat grupa. Pilot projekte u Hrvatskoj pak na njihovoj mreži zasad potiho rade osječka tvrtka Axis, žminjski Rudan i zagrebački Comping. Istražuju se primjene u plinarstvu, poljoprivredi, vodovodima i pomorstvu. O tome što razvija i planira dalje raditi startup vrijedan više od milijardu dolara, a u koji su investirali industrijski divovi poput Airbusa, Michelina, Totala, Salesforcea, NTT Docomoa, Telefonice i Intela razgovarali smo u Berlinu s jednim od osnivača Sigfoxa i glavnim tehničkim direktorom Christopheom Fourtetom.

Kako ste zadovoljni tempom rasta Sigfoxa u Hrvatskoj?

Vrlo sam zadovoljan. Nekolicina tvrtki u Hrvatskoj već razvija cloud platforme, senzoriku i rješenja koristeći Sigfox tehnologiju. Mreža se gradi dobrim tempom. Ekosustav nam je iznimno važan, jer očekujem da će naš, ali i ukupan IoT ekosustav biti mnogo kompleksniji nego se to danas čini.

Na kakvu kompleksnost mislite s obzirom na to da danas vidimo samo četiri tehnologije u IoT-u, ne računajući WiFi, Bluetooth i RFID, to su vaš Sigfox, NB-IoT, LoRa te 2G/3G, a tek u budućnosti 5G?

Odmaknimo se malo od tehnologije i pitanja koja će biti dominantna. Svijet IoT-a je velik. To je svijet koji fizičke stvari oko nas povezuje s virtualnim svijetom. Dakle, on će u idućim godinama postati još veći, ogroman. Zato ga se treba promatrati iz druge perspektive, one koja opisuje potrebe korisnika. U tom smislu IoT svijet postat će vrlo kompleksan, uvjeren sam bit će to najkompleksnije tržište ikad. To je zato što IoT sa sobom ne donosi samo Industriju 4.0 već tjera tvrtke na transformaciju, odnosno tjera ih u Biznis 4.0.

Kako to mislite u Biznis 4.0?

Jednom kad uvedete IoT u postojeći poslovni sustav on se mijenja do neslućenih razina. Primjerice, kao proizvođač stroja više ne prodajete taj stroj nego ga iznajmljujete, a kako imate podatke o njegovom korištenju možete biti inovativni u naplati pa možda počnete u partnerstvu nastupati na nekom novom tržištu. Ali to ide i dalje. Možda će trebati desetljeće ili dva, ali tvrtke koje danas prodaju struju dramatično će se transformirati. I ne samo one. To će pogoditi mnoge druge industrije u čemu će pomoći IoT, ali i umjetna inteligencija, blockchain itd.

Ali vi ipak nudite određenu tehnologiju i stoga gdje se u toj kompleksnosti vidi upravo Sigfox?

Vidimo se u određenim nišama IoT-a. Sigfox je idealan za uređaje za masovnu i jeftinu primjenu tamo gdje uređaj koji postavljate mora raditi godinama bez ikakvih dodatnih ulaganja ili održavanja. Mi to zovemo ‘odbačenim uređajima’. Oni koji će vas stajati dva dolara po komadu, ali ćete s njima moći začas prebrojati sve kontejnere na brodu. Ili 20 centi pa ćete moći redovito provjeravati kakvo je stanje brojila za vodu ili samo 2 centa pa ćete moći provjeriti da li je netko stvarno primio paket koji ste mu poslali i otvorio ga. To nikako nije sav IoT. Imat ćete također u nekom trenutku 5G, koji će vam nuditi mogućnost da između strojeva pošaljete u nekoliko sekundi terabajtni disk. Imate danas tehnologije koje s mnogo većom propusnošću i brzinama. No, to nije ono što mi radimo. Mi smo fokusirani na najdužu autonomiju i najmanji trošak vlasništva (TCO).

Prikazali ste primjere korištenja Sigfoxa u DHL-u, Michelinu i pričali o tome da je vaša tehnologija kompatibilna s potrebama koje ima Amazon u svojim fizičkim trgovinama budućnosti. Da li su to stvari koje odmah danas možete i isporučiti?

U načelu da. No, sad razvijamo mogućnosti da se to proizvodi na većoj skali.

Koliko trenutačno imate aktivnih uređaja na Sigfox mreži?

U ovom trenutku imamo 3,9 milijuna aktivnih uređaja globalno. Do nedavno bilo ih je milijun, a do kraja ove godine ta će se brojka udvostručiti na osam milijuna. Mislim da smo došli do točke iz koje je vidljivo da prelazimo u eksponencijalan rast. Prisutni smo u 53 države, pokrivamo svojim signalom milijardu ljudi i certificirali smo do sada više od 500 različitih uređaja za rad na našoj mreži.

Plan je uskoro lansirati i satelit. Prvi će biti mjerni, kako bi ispitali mogućnosti, a na taj bi način dodatno povećali pokrivenost. No, to bi bila isključivo nadopuna zemaljskim mrežama, jer njih ništa ne može zamijeniti.

Vrlo je atraktivno biti globalni infrastrukturni tržišni takmac telekomima u području IoT-a, ali u isto vrijeme oni se temelje na standardima koje su globalno dogovorili, poput GSM-a, dok sve što vi radite potiče iz jedne tvrtke koja to nadomješta vlastitom globalnom mrežom. Što će biti s korisnicima ako Sigfox nekim slučajem sutra prestane s radom?

Dosta nam se pokušava imputirati da smo zatvoreni, ali to nije točno. Sigfox nije zatvoren. Uzmite neki pametni telefon danas. On u sebi može podržavati standarde kao što su WCDMA, NB-IoT, 4G i drugi. Ono što korisnik nije svjestan je da plaća 20 dolara po svakom takvom telefonu za patente (IP) Qualcommu, Ericssonu i Huaweiju. Sigfox nema IP-a. Mi naplaćujemo prijenos poruka, a ako ste proizveli svoj uređaj i želite ga koristiti na našoj mreži, onda naplatimo i certifikaciju. No, ne nekoliko milijuna dolara već nekoliko tisuća dolara. Nadalje, s lokalnim operaterima, poput IoT Net Adrije u Hrvatskoj, imamo ugovor po kojem, ako nestane Sigfox, cijela mreža je njihova i mogu je dalje koristiti i oni i korisnici. No, opet ne bi mreža u Hrvatskoj bila sama, jer bi i dalje imala partnerske mreže diljem svijeta i najbolje rješenje je da rade zajedno. Ali Sigfoxu se to neće dogoditi. Imamo odlične investitore i partnere, koji nas dapače, samo potiču da idemo dalje. K tome, mi smo igrač koji dolazi iz Europe i sve je jača svijest da nam je, uz američke i kineske tvrtke, strateški važno da Europa ima jednog ovakvog IoT igrača na svjetskoj razini.

Cijelo vrijeme iz različitih kuteva govorite o kompleksnosti IoT svijeta i kako se on neće svesti na klasične telekom usluge telefonije i mobilnog interneta u IoT dijelu. No, hoće li se, prema vašem mišljenju, ta kompleksnost reflektirati i na telekom prostor izvan IoT-a?

Mislim da će se ta kompleksnost iz IoT-a odraziti i na usluge koje telekomi nude ljudima. Telekomi su danas vrlo monolitne organizacije. Svakako im treba više inovativnosti.

Odnosi li se to i na način izgradnje mreže? Vi primjerice imate granularan pristup, gdje se vaša mreža s jednom-dvije bazne stanice, tzv. Bubblea, može postaviti recimo u nekom udaljenom skladištu.

To se odnosi na sve. Mi smo fokusirani na jedan segment IoT-a i tu želimo nuditi sve što bi korisnicima trebalo. Nama nije važno da smo jedini, jer svijet je danas ionako sve više ne samo umrežen već i premrežen. Sada smo u Berlinu predstavili SFID. To je naša inačica RFID-a za koju se nadamo da će dobiti podršku od RFID industrije. Ima neke nove mogućnosti i mi je dajemo potpuno besplatno. Smisao je da proširimo suradnju i pronađemo zajednički interes za sve. Danas se RFID već koristi na mnogo mjesta sa SFID-om, među inim, imao bi i konekciju na Sigfox mrežu. Primjerice, u fizičkim trgovinama to bi moglo dokinuti potrebu za ručnim inventurama, a u Amazon trgovini omogućiti ono što zovu glatko iskustvo kupovine. Ili zamislite što bi to značilo za e-trgovinu, odnosno slanje i praćenje paketa.