Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) plasirala je lani gospodarstvu 5,8 milijardi kuna kredita, 200-tinjak milijuna kuna više nego 2018. koju u razvojnoj banci pamte kao “jednu od boljih godina”, a konačni rezultat poslovanja bit će poznat u travnju.

Odobrenim sredstvima poduprto je 1850 projekata od kojih se 88 posto odnosilo na investicije. Gleda li se slika izvan čistih kreditnih okvira, cjelokupna financijska aktivnost koja uključuje garancijsku i mandatnu aktivnost razvojne banke, brojka premašuje sedam milijardi kuna i više od 2400 projekata.

Kao i ranije, glavnina kredita plasirana je malom i srednjem poduzetništvu (89%), no ukupni iznos manji je nego lani s obzirom na rast infrastrukturnih projekata u koje je uloženo 2,4 milijarde kuna, a koje u HBOR-u ocrtavaju podlogom za privlačenje ostalih poduzetnika.

U naredne četiri godine razvojna banke fokus će usmjeriti na pet ključnih stupova, predviđa jučer predstavljena nova Strategija poslovanja HBOR-a 2020.-2024. koju su pod budnim okom Europske komisije brusili HBOR i PwC. Ona do 2024. banku definira kao pokretača inovativnosti i održivog rasta gospodarstva s naglaskom na proaktivnom pristupu.

Pet stupova strategije
“Želimo biti pokretač inovacija i održivog rasta u Hrvatskoj za veću konkurentnost poduzeća, stvaranje dodane vrijednosti, otvaranje radnih mjesta i podrške izvozu”, kazala je predsjednica Uprave Tamara Perko.

Pet stupova uključuju stvaranje tržišta vlasničkog i kvazi vlasničkog kapitala (equity), uravnotežen regionalni razvoj u suradnji s lokalnim jedinicama, podršku izvozu, poticanje konkurentnosti s naglaskom na inovacije, digitalnu transformaciju i industriju 4.0. te stup zelene ekonomije koji će uključivati projekte energetske efikasnosti, obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša. S obzirom na izražen problem kolaterala koji muči poduzetnike (za razliku od kamatne stope), posebice je bitan naglasak na ‘equity’-u.

Perko ističe da u Hrvatskoj postoji godišnji jaz od 120 milijuna eura takvih ulaganja, s time da je Hrvatska tri puta ispod prosjeka EU. “Moramo ulagati i razvijati tržište, ali i svijest jer se poduzetnici vrlo teško odlučuju pustiti nekoga u (su)vlasništvo. Radije drže 100% neuspješne kompanije, nego 60% uspješne, to treba mijenjati”, kaže Perko najavljujući jače ekipiranje HBOR-a na tom području, kao i interna preslagivanja te digitalizacija koja je u tijeku. “Slažemo stvari da budemo brži i bolji”, kaže šefica banke.

Demografija i iseljavanje
Analizom koja je dovela do redefiniranja banke (formirane 1992. za obnovu i razvitak) utvrđeno je da HBOR buduću ulogu ima i u smanjivanju jaza razvijenosti pojedinih regija pa će se jačati suradnja lokalnim jedinicama (i) kroz tehničku pomoć i savjetovanje.

Budući da je to neodvojivo od demografije i problematike iseljavanja, u HBOR-u razmatraju ideju studentskog kreditiranja za što važu modele i kriterije. Razmišlja se i o uključivanju u modele POS-a kroz subvencioniranje kamatne stope ili kolaterala, ali u suradnji s bankama, a uskoro na red dolazi Fond za transfer tehnologije koji bi jače povezao znanstvenu zajednicu i poduzetnike.