S ulaskom u 2025. godinu politička pozornica Europe i svijeta intenzivno je na nestabilnim nogama. Dok ‘preko Bare’ u siječnju u Bijelu kuću ulazi (ponovno) Donald Trump, Europu čekaju izbori u Njemačkoj, potencijalno i u drugoj najvećoj ekonomiji, Francuskoj.
Sa zapada se kalkulira s težinom udara carinskih nameta, Unija gleda koliko desnica može pribaviti parlamentarnih stolica, na istočnim granicama rat ulazi u četvrtu godinu. Uza sve to, blok 27 gleda kako se postaviti između ‘dvije vatre’, dvaju najznačajnijih trgovinskih partnera, SAD-a i Kine.
U takvim okolnostima mala i otvorena ekonomija kakva je Hrvatska, prati targete ekonomskog i političkog kluba zemalja Unije na koju je dominantno naslonjena, pokušavajući generirati rast i rješavati strukturne izazove.
Rekorderi po povlačenju novca
S fokusom na teme održivosti, digitalizacije i inovacije u okruženju kaskanja konkurentnosti, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u godini u koju ulazimo nastavit će koristiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te europskih fondova.
Hrvatska je, poznato je, među europskim rekorderima po povlačenju novca za pandemijski oporavak, a u prosincu je Vlada poslala zahtjev za tranšom ‘teškom’ čak 836 milijuna eura. Upravo će 2025. godina biti presudna za korištenje besplatnog novca koja se moraju iskoristiti do 2026. sve s ciljem transformacije gospodarstva kako bi ono bilo otpornije uoči neke buduće krize.
U razvojnoj banci, kako je u očekivanjima za narednu godinu napisao njezin čelnik Hrvoje Čuvalo, očekuju da će “povećana likvidnost na tržištu potaknuta javnim ulaganjima, stvoriti uvjete za rast malih i srednjih poduzeća, ali i za jačanje kapaciteta u strateškim sektorima poput turizma, poljoprivrede i proizvodnje”.
Uz fokus implementacije mjera iz plana oporavka, kao i klasične lepeze poslova od kreditiranja izvoza do garantnih shema, jedna od niša interesa nesumnjivo će biti držanje oka na financijskoj (ne)stabilnosti poduzeća u promjenjivom okruženju. Ono svakako stavlja naglasak na alternativne oblike ulaganja, poput onog u vlasnički kapital (equity).
HBOR je, proteklih godina, aktivno bio predvodnik kreiranja ekosustava fondova rizičnog kapitala, stvarajući dijelom konkurenciju bankama, dijelom popunjavajući tržišni manjak financiranja koji klasičnim kreditorima nije bio zanimljiv, a čija se ‘dubina’ procjenjuje na oko 100 milijuna eura godišnje.
Čuvalo: Nastavit ćemo graditi povjerenje među privatnim ulagateljima te razvijati inovacijski ekosustav koji će omogućiti dugoročnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Državna razvojna banka dosad je sudjelovala u osnivanju sedam fondova rizičnog kapitala, pet je već funkcionalno, a dva su u fazi osnivanja. Pritom je ukupna veličina pet spomenutih nadmašila 300 milijuna eura, unutar kojih se HBOR-ova sredstva kreću od 40-50 milijuna.
Vrijedi podcrtati taj multiplikator iznad šest: na jedan euro državne banke angažirana su još šest eura privatnog kapitala što je omogućilo ulaganja u više od 150 tvrtki iz lepeze različitih sektora, uključujući IT, zdravstvo, proizvodnju i uslužne djelatnosti. Kroz nastavak programa CROGIP II osigurano je dodatnih 52 milijuna eura za nove fondove, s ciljem da najmanje četvrtina sredstava bude usmjereno na klimatske projekte i održivost okoliša.
Prilika za transformaciju
Čuvalo, međutim, naglašava izazove poput nedovoljnog broja privatnih ulagatelja na relativno malom tržištu što ograničava razvoj fondovske industrije. U tom smislu smatra da je nužno nastaviti educiranje poduzeća o prednostima rizičnog kapitala i jačati suradnju realnog sektora i međunarodnih institucija.
“Naš cilj za 2025. je jačanje kapaciteta postojećih fondova i pokretanje novih, usmjerenih na inovacije, održivost i digitalizaciju. Također, nastavit ćemo graditi povjerenje među privatnim ulagateljima te razvijati inovacijski ekosustav koji će omogućiti dugoročnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Hrvatska ima priliku iskoristiti potencijal rizičnog kapitala za gospodarsku transformaciju”, podcrtava čelnik razvojne banke.
Povrh nastavka aktualnih programa, u pripremi ili na pragu realizacije u ovoj godini na dnevnom redu naći će se još nekoliko financijskih instrumenata. Prije svega, HBOR radi na novom instrumentu za održivi turizam koji cilja na mala i srednja poduzeća u turističkom sektoru.
Model financiranja bit će sličan kao kod Urbanog razvojnog fonda koji donosi novinu mogućnosti kapitalnog rabata, odnosno otpisa glavnice, do 50 posto. Otpis je moguć po točno određenim kriterijima, poput velikih energetskih ušteda ili fokusa na digitalizaciji, za što je predviđeno oko 160 milijuna eura. Cilj je jačanje turizma i u kontinentalnom dijelu zemlju i podizanje novih smještajnih kapaciteta u manje razvijenim zonama, no moguća su i ulaganja u prvoj zoni ako nemaju za posljedicu povećanje broja smještajnih jedinica.
