Imate veliko međunarodno iskustvo, kako po pitanju obrazovanja, tako i profesionalnog razvoja. Kako se snalazite u raznim gospodarskim i političkim okruženjima te da li se ona baš jako razlikuju?
Tako je, uspio sam iskusiti različite sredine kroz svoje obrazovanje, ali i profesionalnu karijeru koju sam započeo u Sarajevu. Osnovne studije završio sam u Virginiji, SAD, nakon čega sam se vratio u Sarajevo, gdje sam dvije godine radio u podružnici austrijske banke, na, u to vrijeme, vrlo izazovnom projektu, implementacije Basela s fokusom na upravljanje podacima i razvoj metoda u upravljanjima kreditnim i operativnim rizikom.

Potom sam 15 godina radio i živio u Beču, dok sam u međuvremenu završio i Master studije u Italiji, kao i značajan broj leadership seminara od Slovenije do Ujedinjenog Kraljevstva. Od 2022. godine sam partner u Deloitte Odjelu za upravljanje rizicima, trenutačno na poziciji odgovornog partnera u klasteru Central Europe South (Hrvatska, Srbija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Albanija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora).

Djelovanje u raznolikim gospodarskim i političkim sredinama uvijek je izazov, unatoč iskustvu. Zahtijeva temeljito razumijevanje lokalnih propisa, kulturnih nijansi i ekonomske dinamike. Prilagodljivost i otvorenost su presudni. Uspostavljanje čvrstih odnosa s lokalnim dionicima, održavanje transparentne komunikacije i praćenje geopolitičkih razvoja je također izuzetno bitno.

Regija u kojoj trenutačno djelujemo je politički i ekonomski dinamična i izazovna u isto vrijeme. Postoji element zajedničke povijesti, kao i značajan prospekt budućeg rasta, ali je i činjenica da neke zemlje, posebno one koje su članice Europske Unije, ili eurozone imaju pravne, političke i ekonomske karakteristike koje u određenoj mjeri utječu i na preferencije klijenata ili potrošača i prave značajnu razliku.

U tom smislu, mi smo kao Deloitte odlično pozicionirani, prisutni na svim ovim tržištima, a organizirani smo kao jedan tim što se pokazalo kao uspješna strategija, maksimizirajući korištenje resursa i talenta koje imamo, kako bismo pružili najbolju moguću uslugu našim klijentima. Iskustvo me uči da uvijek budem otvoren za izazove i pronalazim prilike tamo gdje drugi nalaze probleme.

Koliko vas je dosadašnje iskustvo u financijskom sektoru pripremilo za zadatke s kojima se susrećete u sektoru savjetovanja?
Bankarsko iskustvo bilo je ključno u mojoj pripremi za izazove u savjetovanju. Financijski sektor usadio mi je snažnu osnovu analitičkog razmišljanja, vještine upravljanja rizicima i odlično razumijevanje dinamike tržišta.

Dodatno, imao sam priliku raditi u zaista sjajnim bankarskim grupacijama vrlo često služeći direktne subsidijare u regiji, na neki način služeći kao interni savjetnik internim klijentima. Takve su vještine uglavnom prenosive i znatno mi pomažu pri pružanju strateških savjeta i rješenja u području savjetovanja.

Velik dio naših klijenata su financijske institucije, stoga takav tip iskustva smatram presudnim za stvarno razumijevanje problema s kojima se susreću, kao i znanje o tome kako se različita rješenja mogu implementirati u pojedinoj financijskoj instituciji. Ipak, regulatorno okruženje i trendovi se iznimno brzo mijenjaju, stoga je neophodno biti i dobro informiran, ali i konstantno blizak našim klijentima kojima je potrebno rješenje u datom trenutku.

Koji su danas glavni izazovi i trendovi u bankarstvu?
Kao što je opće poznato, bankarstvo se zaista brzo razvija i nikada u povijesti nije doživjelo tako brzu fazu regulatornog razvoja, koja je prisutna otprilike od 2008. godine, od posljednje financijske krize, ali i od 2014. godine kada se počela formirati bankovna unija EU. Također, potrebno je spomenuti i druge lokalne i globalne izazove kojima se sva poduzeća moraju prilagoditi.

Da spomenemo samo neke, ključni izazovi uključuju tehnološki napredak, regulatorne promjene i potražnju za personaliziranim korisničkim iskustvima. Trendovi kao što su digitalizacija, fintech suradnje i pomak prema održivim financijama preoblikuju financijsku industriju na način i brzinom kakva do sada nije viđena.

Brzi tempo tehnološkog napretka predstavlja izazov za tradicionalne bankarske institucije. Prihvaćanje digitalne transformacije, osiguravanje kibernetičke sigurnosti i ispunjavanje očekivanja kupaca za besprijekornim online iskustvima stalni su izazov. Uspon fintech tvrtki također je uveo nove konkurente u sektor financijskih usluga koji sve više ulaze u razne oblike suradnje sa istim.

S druge strane, banke se neprestano usklađuju sa složenim regulatornim krajolikom. Propisi koji se razvijaju, kako domaći tako i međunarodni, zahtijevaju stalne napore za usklađivanje, što može zahtijevati velike resurse i utjecati na operativnu učinkovitost banaka i ono zbog čega banke i postoje – klijenata.

Još jedna stvar koju treba spomenuti je ekonomska neizvjesnost, budući da globalne ekonomske fluktuacije i neizvjesnosti mogu utjecati na financijsko zdravlje pojedinaca i poduzeća. Banke se moraju nositi s izazovima koji proizlaze iz nestabilnosti tržišta, geopolitičkih događaja i neočekivanih gospodarskih padova.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, sve je veći fokus na održive financije. Banke su suočene s izazovom da integriraju okolišna, socijalna i upravljačka pitanja (ESG) u svoje poslovanje i investicijske odluke kako bi ispunile rastuća društvena očekivanja. Stoga je prilagodba svim tim promjenama uz osiguranje usklađenosti na jednu stranu, ali i zadovoljstva kupaca na drugu, i dosta veliki izazov za banke, ali od najveće važnosti.

Možete nam nešto reći nešto o prioritetima u pogledu upravljanja rizicima u bankarstvu u narednom periodu, posebno u kontekstu novih (emerging) tipova rizika?
U budućnosti će upravljanje bankovnim rizicima biti sve više usmjereno na nove rizike, uključujući kibernetičke prijetnje, geopolitičke neizvjesnosti, pandemije i klimatske događaje, koji su u svojoj naravi kompleksni, transverzalni preko tradicionalnih tipova rizika poput kreditnog i često teški za kvantifikaciju.

Integracija napredne analitike i njegovanje kulture upravljanja rizika unutar organizacija bit će ključno. Kao što je već spomenuto, klimatski i ekološki rizici zasigurno su trenutno jedan od prioriteta na području upravljanja rizicima, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini na koji regulatori sve više stavljaju fokus.

Koliki su danas klimatski rizici u poslovanju te koliko su bitni EGS i njihova integracija u poslovno okruženje?
Klimatski rizici sve su važniji u bankarstvu. Institucije moraju procijeniti i objaviti rizike za okoliš, usklađujući se s globalnim pomakom prema održivosti. ESG (Environmental, Social, and Governance) razmatranja ugrađena su u procese donošenja odluka, odražavajući povećanu svijest o važnosti odgovornih i etičkih poslovnih praksi. Besprijekorna integracija ESG načela nije samo moralna obveza nego i strateška prednost u modernom poslovnom okruženju.

Prepoznavanje klimatskih promjena kao sistemskog rizika potaknulo je banke da procijene i prate potencijalne utjecaje na svoje poslovanje, portfelje i širi financijski sustav. To proizlazi iz činjenice da klimatski rizici mogu imati izravne i neizravne financijske implikacije za banke, uzimajući u obzir i fizičke i tranzicijske rizike. Fizički rizici uključuju izloženost događajima kao što su šumski požari ili poplave, dok prijelazni rizici uključuju prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom ugljika i promjenu regulatornog okruženja. Obje vrste rizika mogu utjecati na vrijednost imovine, kredita i ulaganja.

Regulatorna tijela diljem svijeta uvode mjere za ublažavanje klimatskih promjena, a to uključuje propise koji utječu na financijske institucije. Od banaka se sve više zahtijeva da objave svoju izloženost klimatskim rizicima, provedu testiranje otpornosti na stres vezan za klimatske scenarije i nadograde pitanja održivosti u svoje okvire upravljanja rizikom.

Drugi izazov koji treba spomenuti je rastuća svijest i zabrinutost među potrošačima, investitorima i drugim dionicima o održivosti okoliša. Banke su pod lupom zbog svoje uloge u financiranju industrija s potencijalnim utjecajem na okoliš. Rješavanje klimatskih rizika smatra se načinom na koji banke mogu poboljšati svoj ugled, ispuniti očekivanja dionika i pridonijeti širim ciljevima održivosti.

Govoreći o izazovima u pogledu održivosti, također moramo vidjeti prilike, budući da banke igraju ključnu ulogu u financiranju prijelaza na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika podupiranjem zelenih projekata i održivih inicijativa i to će biti i dugotrajan proces. Postoji rastuće tržište za zeleno financiranje, uključujući zelene obveznice i zajmove, koji mogu diversificirati tokove prihoda za banke i ozeleniti njihov kreditni portfelj.

ESG je stoga postao značajan i sastavni dio bankovnog poslovanja. Financijske institucije koje daju prioritet ESG-u ne samo da se usklađuju s globalnim ciljevima održivosti, već se i pozicioniraju za dugoročni uspjeh u poslovnom okruženju koje se mijenja.

Koja je budućnost umjetne inteligencije u poslovnom okruženju, posebito u financijskom sektoru?
Vjerujem da umjetna inteligencija ima potencijal da promijeni financijsku industriju na način na koji nijedna specifična tema u proteklom periodu nije te budući da institucije prepoznaju da im umjetna inteligencija može pomoći pružanjem napredne analitike i uvida, posebno u optimizaciji internih procesa, komunikaciji sa klijentima, upravljanju rizicima, sprječavanju prijevara i raznim inim operativnim aspektima.

Modeli strojnog učenja mogu analizirati velike skupove podataka, omogućujući tvrtkama donošenje informiranijih odluka koje se temelje na podacima. Financijski sektor prolazi kroz značajnu digitalizaciju već tijekom proteklog desetljeća, gdje će automatizacija putem AI tehnologija nastaviti pružati učinkovitije upravljanje rutinskim i ponavljajućim zadacima. Također, AI se sve češće koristi za poboljšanje korisničkog iskustva, pri čemu chatbotovi i virtualni asistenti pružaju personaliziranija i interaktivnija korisnička iskustva, što neke banke u regiji uveliko koriste.

Što se tiče umjetne inteligencije, važno je spomenuti i etička razmatranja i odgovorno upravljanje umjetnom inteligencijom. Trebat će uspostaviti jasne smjernice za korištenje umjetne inteligencije, čime će se riješiti problemi pristranosti i pravednosti te osigurati transparentnost u procesima donošenja odluka umjetne inteligencije te će isto i biti fokus područje regulatora u narednom periodu.

Što će biti poslovne vještine budućnosti?
S obzirom da smo spomenuli umjetnu inteligenciju kao važan trend kako u financijskom sektoru, tako i gospodarstvu općenito, digitalna pismenost je svakako ključna jer sve više radnih okruženja zahtijeva napredna tehnička znanja, poput analitike podataka, računalstva u oblaku i druga digitalna rješenja. S obzirom da živimo i radimo u globaliziranom i vrlo dinamičnom okruženju, kritičko razmišljanje i fleksibilnost također su temeljne vještine za budućnost.

Sposobnost analize složenih situacija, kritičkog razmišljanja i razvijanja inovativnih rješenja bit će od ključne važnosti. Unatoč već spomenutom tehnološkom znanju, vjerujem da će snažne komunikacijske vještine, uključujući pisanu i verbalnu komunikaciju, kolaboraciju (i preko granica) i socijalnu inteligenciju ostati izuzetno bitne, posebice zato što se ljudi u tehnološkom dobu udaljavaju jedni od drugih, što komunikaciju sve češće može činiti izazovnom.