Zaposlenost u Hrvatskoj u ovo je doba godine obično u znaku sezonskog pada tipičnog za razdoblje od rujna do siječnja.

Tijekom rujna, na izmaku turističke sezone, pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje broj osiguranika pao je za oko 5600, a preliminarni podaci HZMO-a za listopad pokazuju da ih je na kraju listopada bilo ukupno 1,62 milijuna, što je u odnosu na mjesec prije za 16.180 osoba ili 1% manje.

Rast u građevinarstvu
Sezonske specifičnosti razvidne su i u mjesečnim promjenama po djelatnostima. Najveće smanjenje u listopadu bilježi se u turističko-ugostiteljskim djelatnostima; za oko 13,6 tisuća, na 103.866 osiguranika.

Za nekoliko tisuća smanjio se njihov broj i u nekoliko drugih djelatnosti na čije aktivnosti turizam ima nešto izraženiji utjecaj.

Tako je u sektoru trgovine krajem listopada radilo oko 2200 osoba manje nego u rujnu, u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima bilo ih je 2200 manje, u Prijevozu i skladištenju za približno 1130, dok je u građevinarstvu krajem listopada radilo oko 900 osoba više nego krajem rujna, u Informacijama i komunikacijama gotovo 700, a u obrazovanju 200-tinjak više.

Istodobno, međugodišnje usporedbe potvrđuju nastavak solidnih stopa rasta, iako uz blago usporavanje u listopadu.

Broj onih koji rade, ne nužno kroz zasnovan radni odnos, danas je veći nego prije godinu dana za nepunih 35 tisuća ili 2,2 posto (u rujnu) 2,3%). U odnosu na usporedive brojke predpandemijske 2019. današnja zaposlenost veća je za 3,5% ili za 54.345 osoba.

Radnici iz trećih zemalja
Prerađivačka industrija i sektor trgovine kao najveći “blokovi” zapošljavanja u lanjskom listopadu još nisu bili uhvatili predpandemijske razine, ali su povećanjima u proteklih godinu dana, i to za oko 4400 i 3400, i ta dva bloka premašila predkriznu zaposlenost.

Inače, u većini od 20-ak djelatnosti prema nacionalnoj klasifikaciji zaposlenost je u tih godinu dana povećana. Pad broja osiguranika bilježi se samo u četiri skupine djelatnosti, a najviše, za 3% ili više od 3600 osoba, smanjen je u kategoriji Javne uprave i obrane, koja danas broji manje od 119 tisuća osiguranika.

Već duže vrijeme smanjuje se i zaposlenost u financijskom sektoru. U njemu je danas nešto više od 41,9 tisuća osiguranika, što je 663 ili 1,5% manje nego prije godinu dana. U odnosu na prije tri godine riječ je o padu za gotovo 5%, što je dijelom i posljedica tehnološkog razvoja.

U isto vrijeme najveći porast bilježi se u djelatnostim pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za više od 7700), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (za pet tisuća), ICT sektoru (4735) te prerađivačkoj industriji (4450).

Neke od tih djelatnosti unazad godinu dana su jače nego prije posezale i za radnicima iz trećih zemalja. A unatoč očekivanom usporavanju gospodarske aktivnosti, zbog kroničnog manjka ponude radnika Vlada i u 2023. očekuje blago povećanje broja zaposlenih, ali uz slabljenje nominalnog rasta bruto plaća.