Kroz projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj unutar sedam godina koliko se provodi prošli su uspješni mladi ljudi i njihove ideje poput Ivana Mrvoša.

Kvaliteta projekata se s godinama ne mijenja, štoviše baš suprotno, mladi ljudi pokazuju sve veću želju da njihovi projekti budu input gospodarskog razvoja Hrvatske.

Mladi se natječu u tri kategorije – Financijaš, Inovativna Hrvatska i Izvorno hrvatsko. Godišnje u sklopu ovog projekta pristigne od 200 do 300 projekata.

Težak zadatak

˝To je negdje oko 1200 projekata do sada, ali onih projekata koji su pokazatelj da živimo u državi koja ima vrijedne, pametne i obrazovane ljude kojima se prilika mora pružiti. Mi mladost moramo zadržati u Hrvatskoj, ne zbog nekog patriotizma, već zato što znamo da mladima nigdje neće biti bolje. Oni raspisuju projekte kojih se ne bi posramio ni ozbiljniji poslodavac’’, poručio je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika na prošlogodišnjem proglašenju pobjednika Hrvatska pamet Hrvatskoj. Prije finalnog ocjenjivanja, u kojem po svakoj kategoriji bude po tri finalista, projekte pregledava tim redakcije Poslovnog dnevnika.

Kako kažu, pred njima je svake godine težak zadatak i u odabiru finalista doslovno odlučuju nijanse jer su svi projekti koji pristignu dobro raspisani te im je teško je naći zamjerke. Baš zato, da bi postali finalist ovog projekta, osim kvalitetno raspisanog projekta ključno je da ste inovativni i razmišljate ˝out of box˝ i imate viziju koju ste razradili do detalja.

Također, kako ističe žiri, važno je da u razradi projekta date vašu ideju koja je drugačija od svega što je na tržištu, fokusirana je upravo na mlade te da su rješenja koja nude prilagođena onom što mladi traže i trebaju.

Mlade se mora stimulirati na korištenje vlastita potencijala, a ovo im je prilika da prvi put pokažu što oni to zapravo znaju. Upravo projektima poput ovog daje se prilika mladim ljudima koji žele nešto napraviti u poslovnom svijetu da iskorače u njega prvi put.

Mlade je potrebno osluškivati, a samo osluškivanjem njihovih potreba i davanjem prostora za njihov rast možemo ih i zadržati u Hrvatskoj. Kategorija Financijaš prošle godine ušla je u drugu generaciju, a cilj joj stvoriti neki novi pristup financijskoj pismenosti.

˝Studenti čiji projekti uđu u tri najbolja i imaju se priliku predstaviti putem prezentacije, u pravilu su jako dobro pripremljeni i odlično prezentiraju svoje ideje.

Naravno, da se kod nekih primjećuje trema i to je zapravo pozitivno jer uobičajeno je to znak odgovornosti i želje da na najbolji mogući način predstave svoj projekt. Kroz pitanja koja im postavljamo nakon prezentacije, imaju dodatnu priliku pojasniti svoje ideje i dijelove projekta.

Taj interaktivni dio prezentacije, može biti ključan za odabir najboljeg tima ili pojedinca jer najbolje pripremljeni imaju odgovore na sva dodatna pitanja koja zaokružuju predloženu ideju.

Primjenjive ideje

Jako je bitno i to bi bila poruka onima koji se prijavljuju u kategoriju „Financijaš“ da kod osmišljavanja projekta pođu od sebe samih i svojih kolega i razmisle što bi ih moglo i na koji način zainteresirati za ove teme, odnosno rješenja prilagoditi platformama koje mladi koriste za informiranje. Naravno, ideja treba biti primjenjiva i za svaku dobru ideju će se svakako naći sredstva za implementaciju˝, kaže Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica odjela marketinga i odnosa s javnošću AZ mirovinskih fondova.

Financijsku pismenost bez daljnjega moramo oplemenjivati, a u jednom trenutku kada će mladi iz studentskih cipela prijeći u one stvarnog poslovnog svijeta, znanja o financijskoj pismenosti postat će im neophodna.

Kako ističu prošlogodišnji članovi žirija upravo te kategorije, projekti su pokazali istančanu razinu zrelosti, ali i ono što se zove razmišljati izvan nametnutih okvira. Neopterećeni prijašnjim iskustvima, mladi su predstavili nove ideje i to upravo one ideje koje bi i oni htjeli vidjeti na tržištu.

Žiri smatra kako su mladi najveći kreatori vrijednosti, i to jer oni to gledaju iz domene korisničkog iskustva čime potiču tržište da rješenja grade sukladno korisničkim iskustvima.Ipak, napominju da iako su ideje koje mladi predstave žiriju primjenjive, vidi se da im nedostaje poslovnog iskustva, no uz male dorade i taj problem je lako rješiv.

Žiri u odabiru pobjedničkih projekata uzima u obzir sve, od razrade, prezentacije, sveukupnog dojma do potencijala te ideje. Nužno je da pobjednička ideja bude primjenjiva, a i prezentirana uvjerljivo.

Kako kažu, drago im je da imaju priliku slušati ideje studenta koji pokazuju da usvajaju znanja i u njima tinja poduzetnički duh te im poručuju da i dalje nastave na brušenju vještina i znanja jer će tako lakše ostvariti svoj puni potencijal. Iz godine u godinu, žiri iznenađuje zrelost projektnih prijedloga i kako zahvaljujući potkovanošću znanjem s fakulteta imaju jedinstveni pogled i ideje koje su hvalevrijedne.

‘’Mlade ja važno poticati na učenje o financijama, a smatram da podrška ovakvim projektima mladima pruža mogućnost da već kao studenti steknu neke navike koje će im koristiti kasnije u realnom životu i stvarnim poslovnim situacijama.

Ono ništa manje bitno je što i sudjelovanjem u ovakvim projektima mlade možemo motivirati da ostanu u Hrvatskoj. Sudjelovanje u ovakvim projektima za studente je iznimno korisno, omogućuje im odmak od uobičajene rutine predavanja i ispita.

Ovo mladima daje mogućnost da se oprobaju u nešto drugačijim situacijama i dobiju povratnu informaciju od ljudi koji već jesu u stvarnom poslovnom svijetu’’, poručio je Slaven Bošnjak, član Uprave AZ mirovinskih fondova na prošlogodišnjem finalu.